Sažetak | Ivan Kozarac jedan je on najvećih predstavnika Slavonije u modernoj hrvatskoj književnosti. Svoj je književni rad završio dosta mlad zbog prerane smrti, ali je iza sebe ostavio neka od najpoznatijih djela u hrvatskoj književnosti dvadesetog stoljeća. U svojem se radu posvetio Slavoniji, ali za razliku od svog prethodnika, Ivan Kozarac se u svojim djelima posvetio realističnom prikazu Slavonaca. Potaknut stanjem u kojem se pronašla Slavonija, Kozarac prikazuje moralno propadanje njegove okoline. U svojem najpoznatijem djelu, „Đuka Begović“, on donosi prikaz bećara koji ide protiv svih tradicionalnih pravila i sa svojim temperamentom ide protiv svoje okoline. Đuka Begović lik je koji je predodređen za neuspjeh, njegov je najveći neprijatelj on sam, to jest njegova vlastita krv. Ivan Kozarac u ovom djelu stvara lika od kojega su odgoj, nedostatak majčinske ljubavi, ali i vlastiti temperament stvorili tragičnog lika i prikazuje njegovo sigurno srljanje u propast. Ovo djelo jasan je komentar na sve nemoralne činove koje je Kozarac susreo u svom životu, u svojoj okolini. Drugi važan književnik, Milutin Cihlar Nehajev, u hrvatskoj je književnosti ostao upamćen po svojem raznolikom radu na književnoj sceni. U njegovom književnom radu vidljiv je utjecaj europskih književnosti pa i nije iznenađujuće što je u svojem djelu, „Bijeg“, Nehajev stvorio lika melankoličnog intelektualca koji srlja u propast. Đuro Andrijašević lik je koji se ne suočava s problemima, on od njih bježi, a u njegovim anksioznim razmišljanjima Nehajev nudi čitatelju dobro razrađenu psihološku analizu lika. Od samog početka romana Nehajev gradi tmurnu atmosferu koja se samo pojačava kroz djelo dok na kraju ne kulminira. Njihovo srljanje u propast je ono što se može gledati kroz Schopenhauerovu filozofiju. Hrvatski su realizam i moderna bili inspirirani njegovim pesimističnim pogledom na svijet i taj su stav prenijeli u svoja djela. U ovim djelima njegova je filozofija prilično jasno prikazana u likovima, u njihovim nastojanjima da idu protiv društva i protiv njihovih ograničenih mišljenja |