Na samom početku rada polazi se od same definicije pojmova igra i igranje, koji doprinose shvaćanju računalnih igara. Nakon toga slijedi kratki pregled povijesti računalnih igara, koja je kratka ali iznimno bogata. Žanrovi računalnih igara su također ključni za razumijevanje glavne teze rada, te se i o njima ukratko raspravlja u radu. U glavnom dijelu rada fokus je na šest računalnih igara (Age of Empires II: The Age of Kings, Stronghold, Stronghold: Crusader, Assassin's Creed, The Witcher 3: Wild Hunt i Kingdom Come: Deliverance) specifično odabranih s ciljem pokrivanja što većeg spektra. Svaka od njih je na specifičan način prikazala srednjovjekovnu povijest, te se u radu analizira u kojoj mjeri je svaka igra bila povijesno točna, uz analizu stručne literature. Važan je i aspekt računalne igre kao medija koji vizualno prenosi znanje, ali ono se spominje u smislu kao nusprodukt konzumiranja medija računalnih igara. Na samom kraju rada zaključuje se mogu li računalne igre biti u potpunosti povijesno točne, te ako ne, u kojoj mjeri mogu biti, te kako to utječe na igrače. Na primjeru predložaka igara analiziranih u radu vidljivo je kako je i dalje veoma teško postići potpunu povijesnu točnost u izradi računalne igre, no sve više razvojnih studija teži što većoj povijesnoj točnosti.