Martin Heidegger je filozof koji se istaknuo egzistencijalističkom filozofijom kojom je težio objasniti funkcioniranje »tubitka« u svijetu. Pretpostavlja se da je velik dio njegove filozofije utjecao i na njegova politička opredjeljenja. Iako se nije bavio politikom, nakon postanka rektorom Sveučilišta u Freiburgu, vlastita uvjerenja izlaže u Rektorskom govoru, koji je danas smatran primarnim izvorom razumijevanja njegove političke ideologije. Ideje i način njihova priopćenja uznemirile su mnoge filozofe zbog mogućih skrivenih ontoloških implikacija. Temu ovoga rada predstavlja analiza nekih od mogućih pokazatelja Heideggerove pristranosti prema nacističkoj ideologiji uvidom u Rektorski govor. Razumijevanje je utoliko usmjereno prema Heideggerovoj terminologiji i idejama koje se promiču u govoru kako bi se pobliže razotkrili njegovi politički stavovi. Navedeno se čini uvidom u njegovo obrazovanje i osobni život, kao i njegove odnose s nacističkom strankom. Zaključci izvedeni iz analize Rektorskog govora potencijalno nose sa sobom bolje razumijevanje ne samo šire politike, već i koraka koje radikalne ideologije poduzimaju pri pokušaju društvene dominacije. Cilj ovoga rada je detaljno protumačiti ontološke implikacije Heideggerova govora, te njegove interpretacije iznesene od strane raznih mislilaca kako bi se uspostavio logički dosljedan te povijesno točan argument za opravdanost njegovog povezivanja s pojedinom političkom ideologijom. Ideje autora su oblikovale i doprinijele veličini filozofije njegova doba, kao i današnjice, te je iz tog razloga smatran jednim od najistaknutijih filozofskih mislilaca. No, Heidegger je također utjecao i na razvoj pojedinih političkih ideologija na sveučilištima, na temelju čega se pretpostavlja i prisutnost njegova utjecaja na njemačko društvo uopće, što je tema kojom se ovaj rad također bavi.