Naslov Figurativni jezik u hrvatskom medijskom diskursu tijekom pandemije koronavirusa
Naslov (engleski) Figurative Language in the Croatian Media Discourse During the Coronavirus Pandemic
Autor Ksenija Benčina
Mentor Marija Omazić (mentor)
Član povjerenstva Mario Brdar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Ostroški Anić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Jelena Parizoska (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet (Odsjek za engleski jezik i književnost) Osijek
Datum i država obrane 2023-05-05, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Opće jezikoslovlje (lingvistika)
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 811.163.42 - Hrvatski jezik
Sažetak Svaka se nova pojava u društvu odražava i u jeziku zajednice, a jedan od načina izražavanja o novim konceptima jest i uporaba figurativnoga jezika. Figurativnim jezikom možemo usmjeriti pozornost na određene vidove pojava te olakšati njihovo razumijevanje ili objasniti one složene i apstraktne. Predmet istraživanja ovoga rada figurativni je jezik u medijskome diskursu za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na korpusu koji se sastoji od novinskih članaka vezanih uz pandemiju koronavirusa objavljenih u digitalnim izdanjima Jutarnjega i Večernjega lista od ožujka 2020. do ožujka 2021. Kriteriji za izdvajanje figurativnih izraza utemeljeni su na metodi Metaphor Identification Procedure (Pragglejaz 2007). Izdvojeni figurativni izrazi razvrstani su prema semantičkim poljima i konceptualnim osnovama na kojima se temelje, a navedena je i njihova brojčana zastupljenost. Kritička analiza diskursa primijenjena je kako bi se otkrila uloga figurativnoga jezika u oblikovanju diskursa o pandemiji i promicanju određenih ideologija. Analiza rezultata pokazala je da su najbrojniji figurativni izrazi oni koji su utemeljeni na okvirima elementarnih nepogoda, rata, personifikaciji i putovanju, ustaljenim okvirima u diskursu o bolesti. No zabilježeni su i novi kreativni ostvaraji figurativnoga jezika nastali tijekom pandemije koronavirusa kojima se nastojalo što zornije objasniti djelovanje virusa. Kritičkom analizom diskursa pokušala se razmotriti prikladnost uporabe određenih figurativnih izraza u promicanju javnozdravstvenih i epidemioloških koncepata i pozivanju građana na slijeđenje novih pravila. Poimanje i opisivanje novih okolnosti prouzročenih pandemijom koronavirusa oslanjalo se na poznate i ustaljene obrasce, ali bilježi se i značajan broj novonastalih figurativnih izraza od kojih su neki već zaživjeli u jeziku. Figurativni jezik rabio se tijekom pandemije u različite svrhe, od objašnjavanja djelovanja virusa do opravdavanja uvođenja mjera i iskazivanja stava prema novome načinu života te je u određenoj mjeri utjecao na poimanje pandemije i ponašanje građana. Stoga je potrebno obratiti pozornost na promišljenu i prikladnu upotrebu figurativnoga jezika u medijskome diskursu.
Sažetak (engleski) Svaka se nova pojava u društvu odražava i u jeziku zajednice, a jedan od načina izražavanja o novim konceptima jest i uporaba figurativnoga jezika. Figurativnim jezikom možemo usmjeriti pozornost na određene vidove pojava te olakšati njihovo razumijevanje ili objasniti one složene i apstraktne. Predmet istraživanja ovoga rada figurativni je jezik u medijskome diskursu za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno na korpusu koji se sastoji od novinskih članaka vezanih uz pandemiju koronavirusa objavljenih u digitalnim izdanjima Jutarnjega i Večernjega lista od ožujka 2020. do ožujka 2021. Kriteriji za izdvajanje figurativnih izraza utemeljeni su na metodi Metaphor Identification Procedure (Pragglejaz 2007). Izdvojeni figurativni izrazi razvrstani su prema semantičkim poljima i konceptualnim osnovama na kojima se temelje, a navedena je i njihova brojčana zastupljenost. Kritička analiza diskursa primijenjena je kako bi se otkrila uloga figurativnoga jezika u oblikovanju diskursa o pandemiji i promicanju određenih ideologija.
Analiza rezultata pokazala je da su najbrojniji figurativni izrazi oni koji su utemeljeni na okvirima elementarnih nepogoda, rata, personifikaciji i putovanju, ustaljenim okvirima u diskursu o bolesti. No zabilježeni su i novi kreativni ostvaraji figurativnoga jezika nastali tijekom pandemije koronavirusa kojima se nastojalo što zornije objasniti djelovanje virusa. Kritičkom analizom diskursa pokušala se razmotriti prikladnost uporabe određenih figurativnih izraza u promicanju javnozdravstvenih i epidemioloških koncepata i pozivanju građana na slijeđenje novih pravila.
Poimanje i opisivanje novih okolnosti prouzročenih pandemijom koronavirusa oslanjalo se na poznate i ustaljene obrasce, ali bilježi se i značajan broj novonastalih figurativnih izraza od kojih su neki već zaživjeli u jeziku. Figurativni jezik rabio se tijekom pandemije u različite svrhe, od objašnjavanja djelovanja virusa do opravdavanja uvođenja mjera i iskazivanja stava prema novome načinu života te je u određenoj mjeri utjecao na poimanje pandemije i ponašanje građana. Stoga je potrebno obratiti pozornost na promišljenu i prikladnu upotrebu figurativnoga jezika u medijskome diskursu.
Ključne riječi
pandemija koronavirusa
figurativni izrazi
hrvatski medijski diskurs
konceptualna osnova
kritička analiza diskursa
Ključne riječi (engleski)
coronavirus pandemic
figurative expressions
Croatian media discourse
conceptual mechanisms
critical discourse analysis
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:142:308906
Datum promocije 2023
Studijski program Naziv: Jezikoslovlje Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-09-27 15:38:43