Cilj je rada istražiti kako su hrvatski mediji pratili slučajeve plagijata vezanih uz politički istaknute osobe. U tu je svrhu metodom analize sadržaja provedeno istraživanje objava dvaju hrvatskih portala različitih perspektiva –portala Index.hr i portala Dnevno.hr. Proučavale su se objave o tri slučaja plagijata politički istaknutih osoba tijekom triju različitih razdoblja. Postavljeno je šest istraživačkih hipoteza, a dobiveni rezultati u potpunosti su opovrgnuli jednu, a potvrdili ostalih pet hipoteza. Plagijat je oduvijek bio jedna od važnijih tema u akademskoj zajednici, ali i u društvu općenito. Riječ je o obliku akademskog nepoštenja koje ima različite pojavnosti. Iako su razlozi plagiranja različiti, iako je također moguće da plagijat bude nehotičan, niti jedno opravdanje u tom kontekstu nije prihvatljivo, stoga postoje upute kako izbjegavati plagijat te računalni algoritmi za otkrivanje plagijata. O tim, kao i ostalim teorijskim aspektima, riječ je u prvom dijelu rada. Kad je riječ o plagijatima, teorija i praksa uvelike se razlikuju. Teorija govori da je riječ o akademskom nepoštenju koje se sankcionira oduzimanjem akademskog stupnja i daje jasne upute što jest plagijat, dok je u praksi često teško utvrditi je li neki tekst uistinu plagiran ili ne. Upravo zato je moguće da takve radnje prođu bez sankcija, pogotovo kada su u pitanju plagijatori koji su na visokim pozicijama u društvu, poput političara. Doprinos je ovoga rada ponajprije u inovativnosti teme pri čemu iz glavnog istraživačkog cilja postaje razvidno ne samo kako analizirani mediji prate plagijate vezane uz politički istaknute osobe, nego i što sve utječe na to praćenje i javnu percepciju plagijata općenito.