Pravi početak tiskarstva obilježava izum Johannesa Gutenberga oko 1450 godine. Tiskanjem Gutenbergove „Biblije“ započinje tzv. Gutenbergova era u povijesti svjetske kulture. Njemačka je kolijevka crne umjetnosti koja se vrlo brzo raširila i u susjednim zemljama. Hrvati su rano prihvatili i širili tekovine tiskarskog umijeća. Osim senjske tiskare ističu se i riječka te kosinjska tiskara. Hrvatska je bila jedna od malobrojnih zemalja onoga doba koja je tiskala i izdavala knjige na vlastitom jeziku. Knjige koje su nastale od pronalaska tiska do kraja 15. stoljeća nazivamo inkunabulama (lat. in cunabulis = kolijevka). U Hrvatskoj je do 1500. godine otisnuto šest glagoljskih inkunabula: Misal po zakonu rimskoga dvora, Brevijar po zakonu rimskoga dvora, Baromićev brevijar, Senjski misla, Spovid općena i Ispovid te tri latinske inkunabule: Molitvenik, Oficij i Lekcionar Bernardina Splićanina. Najvažnija inkunabula u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskan je samo 28 godina nakon što je Gutenberg tiskao svoje djelo „Bibliju“. Tiskanje prve hrvatske knjige glagoljicom, Misala po zakonu rimskoga dvora, važan je događaj u hrvatskoj povijesti.