Naslov Logika i ljudsko zaključivanje
Naslov (engleski) Logic and human reasoning
Autor Ines Skelac
Mentor Nenad Smokrović (mentor)
Mentor Milorad Pupovac (komentor)
Član povjerenstva Andrej Jandrić (predsjednik povjerenstva) VIAF: 872144647678982974054
Član povjerenstva Boran Berčić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Igor Bajšanski (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za filozofiju) Rijeka
Datum i država obrane 2018, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 16 - Logika. Simbolička logika. Matematička logika. Spoznajna teorija. Epistemologija
Sažetak U radu se istražuje odnos logike i ljudskoga deduktivnog zaključivanja te pitanje o normativnome značaju logike za zaključivanje, pri čemu je važan i prirodni jezik kao medij putem kojega se zaključivanje odvija. Osnovna se pretpostavka sastoji u tome da logika kao standard prema kojem ljudi moraju zaključivati da bi zaključivali ispravno nije normativna za mišljenje i zaključivanje, a s tim je povezana i pretpostavka o tome da se o normativnosti, i to onoj koju propisuje zajednica, može govoriti samo u društvenoj sferi. Pretpostavlja se i da materinski jezik utječe na zaključivanje te se tvrdi da se logika uči na sličan način na koji se uči strani jezik. Nadalje, pretpostavlja se da znanja iz srodnih disciplina mogu pozitivno utjecati na zaključivanje, a logička sposobnost može negativno utjecati na izražajnu moć jezika. Konačno, istražuje se zaključivanje kod osoba sa psihičkim poremećajima te se pokazuje da oni u nekim slučajevima slijede logička pravila, ali ne i pravila zajednice. Promatran je tijek razvoja logike od Aristotela i stoika do Fregea i Łukasiewicza, filozofsko-logičke rasprave Descartesa, Wittgensteina, Harmana i Fielda, psihološke teorije zaključivanja (prvenstveno teorija mentalne logike, teorija mentalnih modela i dvojna teorija) te lingvističke teorije Chomskog i Dąbrowske. Pokazalo se da postoji dovoljno argumenata na temelju kojih je moguće tvrditi kako je rasprava o normativnosti logike za zaključivanje postala suvišnom; da logika ima svoje različite primjene, ali one su vezane uz neke formalne teorije kakva je i sama logika; da je potrebno revidirati uobičajeno shvaćen pojam racionalnosti; i, najvažnije, da je logika naučiva, ali je malen broj ljudi može dobro svladati te je potrebna kvalitetna i pravovremena izobrazba. Potencijalna praktična korist ovoga rada sastoji se u mogućnosti primjene dobivenih spoznaja u nastavi logike.
Sažetak (engleski) This thesis investigates the relation between logic and human deductive reasoning, as well as the issue of the significance of logic as a norm for the reasoning of which the natural language is an important medium. The main presupposition is that logic as a standard according to which humans ought to reason in order to reason correctly is not normative for thinking and reasoning. This is associated with a presupposition that normativity as a standard governed by a community can only be considered in a public sphere. There is an assumption that mother tongue influences reasoning and it is claimed that logic is learned in a similar way to learning a foreign language. It is also presupposed that knowledge of related disciplines such as mathematics or informatics can have a positive influence on reasoning, while logical competence may have a negative influence on the expressive power of language. Finally, the reasoning of people with mental disorders is investigated and it is shown that in some cases they follow rules of logic, but not the rules governed by their community. The thesis includes an overview of development of logic from Aristotle and Stoics to Frege and Łukasiewicz, logico-philosophical discussions given by Descartes, Wittgenstein, Harman and Field, psychological theories of reasoning (with the focus on theories of mental logic, mental models and dual theory), as well as linguistic theories of Chomsky and Dąbrowska. It is shown that there are sufficiently many arguments according to which it is possible to claim that the discussion of normativity of logic for reasoning has become redundant; that logic has its different applications, but they are connected to formal theories as logic itself is; that it is necessary to revise the usual definition of rationality; and, most importantly, that logic is learnable, but only a small group of people can learn it well, therefore, high quality and prompt education is required. The potential practical benefit of this work is a possibility of using obtained conclusions in the teaching of logic.
Ključne riječi
logika
zaključivanje
normativnost
prirodni jezik
Ključne riječi (engleski)
logic
reasoning
normativity
natural language
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:603988
Studijski program Naziv: Filozofija i suvremenost Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-02-22 11:10:30