Sažetak | Pretilost kao takva sve je raširenija, ne samo u odrasloj dobi, već i u razdoblju djetinjstva. S porastom njezine prevalencije, sve izraženiji postaju i negativni stavovi usmjereni prema istoj koji se počinju formirati u predškolskoj dobi. Vodeći se potrebom da se zaštiti svako stigmatizirano dijete te da ono bude prihvaćeno od strane svojih prijatelja, glavni je cilj ovoga rada bio ispitati kakva je priroda stavova djece prema pretilim vršnjacima te kakva je uloga relativno nepromjenjivih (spol, stvarna težina djeteta, temperament) i promjenjivih čimbenika (kontakt s pretilim osobama, vjerovanje o kontrolabilnosti uzroka pretilosti) u njihovom oblikovanju. U tu svrhu, istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 134 djece, polaznika istog dječjeg vrtića, u dobi od 3 do 7 godina. Od toga su podaci o temperamentu i kontaktu prikupljeni za 100 djece, budući su oni dobiveni od strane njihovih roditelja. Tijekom ispitivanja, korištene su podražajne figure triju različitih tjelesnih težina (pretila, prosječna i ispodprosječna), koje su bile procjenjivane dvjema metodama procjene stava. Nakon statističkih obrada podataka, dobiveno je da je na Zadatku atribucije pridjeva, pretila figura opisana sa značajno više negativnih pridjeva (primjerice lijena, ima malo prijatelja, drugi je zezaju), u usporedbi s figurom prosječne, ali ne i ispodprosječne tjelesne težine. Primjenom Zadatka selekcije prijatelja, dobivena je tendencija manjeg biranja pretile figure kao one koja se djeci više sviđa ili bi je radije imali za prijatelja, odnosno tendencija češćeg biranja pretile figure kao one s kojom se djeca ne bi voljela igrati, u usporedbi s figurama prosječne i ispodprosječne težine. Drugim riječima, vidljiv je negativan stav djece prema slikama figure pretilog izgleda. Nadalje, nisu dobiveni značajni efekti spola djeteta, spola korištenih podražajnih figura te djetetove stvarne težine na ispitane stavove. Temperament djeteta nije pokazao značajan doprinos u objašnjenju stavova prema pretilim vršnjacima, iako se faktor ekstraverzija-surgencija ističe kao značajan pozitivan prediktor. U kontekstu ispitanih promjenjivih čimbenika, dobiven je njihov značajan doprinos u objašnjenju varijance kriterija ukupnog biranja pretile figure, nakon kontrole efekta temperamenta. Pritom se samo vjerovanje o kontrolabilnosti uzroka pretilosti, a ne i učestalost i kvaliteta kontakta, pokazalo kao značajan negativan prediktor navedenog kriterija. |
Sažetak (engleski) | Obesity is spreading, not only in adulthood, but also in childhood. With the increase of it’s prevalance, negative attitudes about it are also increasing, and start forming in pre-school period. There is a need to protect every stigmatized child and make the child be accepted by their friends. Due to that need, the main goal of this paper is to make a research about the nature of childrens attitudes towards their obese peers. Another purpose is to examine the impact of relatively invariable (gender, real childrens weight, temperament) and variable factors (contact with the obese people, belief in controlable causes of the obesity) in creating childrens attitudes. For that purpose, the research has been conducted on 134 children. They are in the same kindergarten and are the same age in between 3 and 7 years. Of all 134 children, the data about temperament and contact were collected only from 100 children because that was given by their parents. During the examination, stimulative figures of three different body weights were used (obese, average and underweight) and were estimated by two methods of attitude assessment. After the statistical data analysis, results were that, on the Adjective atribution task, obese figure, as well as underweight one, was described with more negative characteristics (such as lazy, has no friends, is mocked by peers) than the figure of average weight child. Implementation of Friendship selection task has shown that children would tend to choose average and underweight figure as the ones they like more, the ones they would rather play with and be friends with, in compare with the obese figure. In other words, negative attitudes towards obese figure are visible. Moreover, research hasn’t shown significant effects of childrens gender, gender of the stimuli figures and childrens real weight. Childrens temperament hasn’t shown significant contribution in explaining the attitudes towards obese peers, altough the surgency/extraversion factor emphasises as positive and significant predictor. In the context of variable factors that are examined, their important contribution in the explaining of variance criterium is gained, after the control of temperament effect. Belief in controlability of obesity cause, and not frequency and quality of contact, has shown like a significant negative predictor of the above criterium. |