Naslov Odnos između uspješnosti rješavanja probabilističkog zadatka binarnog izbora, aspekata anksioznosti i interoceptivne točnosti
Naslov (engleski) Relationship between Performance on Probabilistic Binary Classification Task, Anxiety and Interoceptive Accuracy
Autor Ena Baus
Mentor Mladenka Tkalčić (mentor)
Član povjerenstva Igor Bajšanski (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mladenka Tkalčić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marko Tončić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za psihologiju) Rijeka
Datum i država obrane 2020-12-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Anksioznost i interoceptivna točnost definirana kao sposobnost percepcije tjelesnih signala imaju bitnu ulogu u kognitivnim procesima kao što je donošenje odluka, a također imaju i važne uloge u nekim od utjecajnih teorija kao što je hipoteza somatskih markera. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između dva aspekta anksioznosti (anksioznosti kao crte ličnosti i anksiozne osjetljivosti), interoceptivne točnosti mjerene Schandryjevim zadatkom mentalnog nadgledanja srčanih otkucaja i postotka biranja isplative opcije koja dovodi do bodovnog dobitka na dva bloka probabilističkog zadatka binarnog izbora. U istraživanju su sudjelovala 83 ispitanika (64 žene i 19 muškaraca) u dobi od 20 do 77 godina. Istraživanje se sastojalo od ispunjavanja upitničkih mjera anksioznosti kao crte ličnosti i anksiozne osjetljvosti, zadatka za procjenu interoceptivne točnosti, u kojem se od ispitanika tražilo da u šest vremenskih intervala (2x25 sec, 2x35 sec i 2x 40 sec) bez ikakve pomoći mentalno broje vlastite srčane otkucaje. Treći dio istraživanja bio je računalni zadatak koji se sastojao od dva bloka od po 80 pokušaja u kojima su ispitanici pritiskom na tipke birali lijevi ili desni simbol koji im je prikazan na ekranu. Na temelju povratnih informacija o dobitku ili gubitku bodova ispitanici su trebali naučiti kako se distribuiraju nagrade i kazne na zadatku te birati simbole tako da postignu što veći broj bodova. Između upitničkih mjera anksioznosti dobivena je značajna pozitivna korelacija, a povezanosti drugih varijabli nisu bile statistički značajne. Nije pronađena značajna razlika u interoceptivnoj točnosti između ispitanika različitih razina anksioznosti i anksiozne osjetljivosti. U prvom bloku probabilističkog zadatka nije postojala značajna razlika u postotku biranja isplative opcije između ispitanika različitih razina anksioznosti i interoceptivne točnosti, ali je zato u drugom bloku dobiven značajan glavni efekt anksioznosti na postotak biranja isplative opcije. Anksiozniji ispitanici birali su veći broj isplativijih opcija u usporedbi s manje anksioznim. Također je dobivena i značajna interakcija anksioznosti i interoceptivne točnosti, s time da su najveći postotak imali visoko anksiozni ispitanici s dobrom interoceptivnom točnošću, a najmanji postotak nisko anksioznosti ispitanici s lošom interoceptivnom točnošću. Rezultati idu u prilog kognitivnim pristranostima anksioznih ispitanika i teoriji o postojanju somatskih markera koji usmjeravaju donošenje odluka u situacijama neizvjesnosti.
Sažetak (engleski) Anxiety and interoceptive accuracy – the ability to perceive body signals, play an important role in cognitive processes such as decision-making and also in some influential theories such as the somatic marker hypothesis. The aim of this study was to investigate the relationship between two aspects of anxiety (anxiety as a personality trait and anxiety sensitivity), interoceptive accuracy measured by Schandry’s heartbeat counting task and the percentage of choosing an advantageous symbol probabilistic task consisting of two blocks in which participants choose between two symbols in order to maximize their score. 83 subjects participated in research (64 women and 19 men), with ages ranging from 20 to 77 years. The participants completed two questionnaires (measures of trait anxiety and anxiety sensitivity) and participated in inceroceptive accuracy task in which they have to mentally and without any help count their heartbeats in six time intervals (2x25 sec, 2x35 sec i 2x 40 sec). In the third part, participants performed a computer task consisting of two blocks of 80 trials. In each trial, two symbols appeared on the screen and participants had to choose one of them by pressing a certain key. After pressing they received a feedback about winning or losing points based on which participants had to learn reward and punishment distribution and choose symbols in order to gain as many points as possible. The results show a positive correlation between measures of trait anxiety and anxiety sensitivity, but other variables are not correlated. There is no significant difference in interoceptive accuracy between participants with different levels of anxiety and anxiety sensitivity. In the first block of probabilistic task there is no difference in percentage of choosing advantageous symbol between participants with different levels of anxiety and interoceptive accuracy, but in the second block there is a significant main effect of anxiety on percentage of choosing an advantageous symbol. More anxious participants choose more advantegeous symbol compared to less anxious participants. There is also a significant interaction effect of anxiety and interoceptive accuracy: more anxious participants with good interoceptive accuracy have the biggest percentage of choosing an advantegeous symbol, whereas less anxious participants with bad interoceptive accuracy have the smallest percentage of choosing an advantegeous symbol. Results support the assumption of cognitive biases among anxious people and also support the idea of somatic markers which direct decision-making process in ambiguous situations.
Ključne riječi
anksioznost kao crta ličnosti
anksiozna osjetljivost
interoceptivna točnost
probabilistički zadatak
somatski markeri
neuroekonomija
Ključne riječi (engleski)
anxiety as a trait
anxiety sensitivity
interoceptive accuracy
probabilistc task
somatic markers
neuroeconomics
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:296017
Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-02-12 07:58:04