Provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja odnosa tjelesne privlačnosti i zavisti u dijadi najboljih prijateljica, pri čemu je jedna ispitanica procjenjivala sebe i svoju najbolju prijateljicu na upitnicima tjelesne privlačnosti i zavisti. Pomoću APIM modela međuovisnosti (Actor-Partner Interdependence Model) nastojalo se ispitati aktorske i partnerske efekte samoprocjene i procjene prijateljičine fizičke privlačnosti na zavist. U istraživanju je sudjelovalo 208 ispitanica mlađe odrasle dobi, u dobnom rasponu od 18 do 37 godina. Jedna od hipoteza istraživanja bila je da će ispitanice koje su procijenile svoju tjelesnu privlačnost većom pokazivati manju razinu zavisti prema najboljoj prijateljici. Tjelesna privlačnost mjerena je upitnikom Body Esteem Scale koji se sastoji od 3 faktora: seksualna privlačnost, zabrinutost zbog tjelesne težine i tjelesne kondicije. Navedena hipoteza potvrđena je samo za faktor tjelesne kondicije. Postavljena je i hipoteza da će viša procijenjena razina tjelesne privlačnosti najbolje prijateljice biti povezana s većom zavisti kod osobe koja procjenjuje, odnosno partnerski efekt procjene tjelesne privlačnosti na zavist osobe koja procjenjuje. Dobiveni su partnerski efekti suprotnog smjera od očekivanih, što znači da su dobiveni statistički značajni partnerski efekti tjelesne privlačnosti, seksualne privlačnosti i zabrinutosti zbog tjelesne težine najbolje prijateljice na zavist ispitanice, no viši rezultat procjene povezan je s nižom zavisti ispitanice prema najboljoj prijateljici. Partnerski efekti tjelesne privlačnosti i pripadnih faktora ispitanice na zavist najbolje prijateljice prema ispitanici nisu bili statistički značajni. Također, regresijskom analizom utvrđeno je da faktori tjelesne privlačnosti za ispitanicu ne objašnjavaju statistički značajan dio varijance zavisti prema najboljoj prijateljici povrh samopoštovanja i pet osnovnih karakteristika ličnosti iz modela „Big Five“.