Naslov Stavovi srednjoškolaca o osobama treće životne dobi
Naslov (engleski) ATTITUDES OF YOUNG PEOPLE (HIGH SCHOOL STUDENTS) TOWARDS PEOPLE IN THEIR THIRD AGE
Autor Marija Butorac
Mentor Jasminka Zloković (mentor)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za pedagogiju) Rijeka
Datum i država obrane 2020-06-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Pedagogija
Sažetak S obzirom na važnost starijih osoba u društvu i veliki udio starije populacije u svijetu, u radu „Stavovi srednjoškolaca prema osobama treće životne dobi“ istražili smo stavove mladih (srednjoškolaca) prema osobama treće životne dobi. U prvom dijelu rada govori se o ključnim pojmovima koji se odnose na treću životnu dob: starost, starenje, stereotipi, predrasude te u konačnici ageizam. U empirijskom dijelu rada ispitao se stupanj saznanja mladih o starosti i starenju, njihovi stavovi prema osobama treće životne dobi te o iskustvu (su)života s osobama treće životne dobi. Dobiveni odgovori o percepciji starosti ukazuju da najveći broj mladih smatra da je čovjek star kada je u dobi od šezdeset do šezdeset i devet godina. Najveći udio ispitanika navodi da su osobama treće životne dobi najpotrebnija znanja koja obuhvaćaju tehnološku i informatičku pismenost. Slijedi tjelesno vježbanje, zdrava prehrana, a potom društvene i građansku vještine. S druge strane, veliki dio ispitanika ispitanika smatra da bi ljudima i nakon umirovljenja društvo trebalo osigurati uvjete za stjecanje novih znanja i vještina kako bi oni i tada mogli aktivno sudjelovati u životu svoje zajednice. Pri ispitivanju stavova o osobama treće životne dobi najveći broj ispitanika slaže se s tvrdnjom da se broj i udio osoba treće životne dobi u Hrvatskoj se ubrzano povećava gdje, dok je najmanji stupanj slaganja s tvrdnjom briga i skrb za osobe treće životne dobi oduzima resurse mlađoj populaciji. Uočena je statistički značajna razlika s obzirom na to žive li baka i/ili djed u zajedničkom kućanstvu, pri čemu manji broj ispitanika koji živi u zajedničkom kućanstvu smatra da si osobe treće životne dobi u današnje vrijeme ne mogu priuštiti dostojanstven život. Ispitanici smatraju da društvo u najvećoj mjeri utječe na stvaranje negativne slike o starenju i starosti. Promišljajući o kvaliteti (su)života s osobom treće životne dobi, oni ispitanici koji su naveli da žive s bakom i djedom u istom kućanstvu, u većini ističu da im njihova prisutnost obogaćuje život te da im baka i djed pomažu u svakodnevnom životu.Rezultati ukazuju na to da mali broj ispitanika baku ili djeda posjećuje svaki dan, dok ih nešto veći broj posjećuje jednom tjedno.Ispitanici u konačnici opisuju svoj odnos s bakom i/ili djedom u pozitivnom smislu. Društveno korisno učenje kao oblik (su)života s osobama treće životne dobi u zajednici bio je posljednji dio anketnog upitnika, a orijentirao se na iskustvo volontiranja ili posjećivanja Doma za starije i nemoćne i/ili Gerontološkog centra. Rezultati ukazuju kako mali broj ispitanika ima to iskustvo, dok velik broj ispitanika nije imalo do sada takvo iskustvo što ujedno predstavlja zabrinjavajući rezultat ako znamo korisnost društveno korisnog učenja za međugeneracijsku solidarnost.
Sažetak (engleski) Because of the importance of the elderly in the society and the large number of the world’s elderly population in the work “Attitudes of young people (high school students) towards people in their third age” we researched attitudes of young people among this problem. In the first part of the paper the perception of persons in their third age in society is reflected on, and then basic concepts such as stereotypes, prejudices and, ultimately, ageism are explained. In the empirical part of the paper the level of knowledge of young people about old age and aging, their attitudes towards the persons in their third age and young people's experience of (co)living with persons in their third age were examined. The majority of young people consider people to be old when they are between sixty and sixty-nine years old. The largest proportion of respondents stated that the most required knowledge for people in their third age is that of technology and information literacy followed by physical education, followed by physical exercise, healthy nutrition, followed by social and civic skills. On the other hand, majority of respondents believe that society should provide people in their retirement with the opportunities to acquire new knowledge and skills so that they could continue to actively participate in the life of their community. When examining attitudes about the third age, the majority of respondents agree with the statement that the number and proportion of persons in their third age in Croatia is increasing rapidly while the lowest degree of agreement is with the statement that the care for the persons in their third age takes resources away from the younger population. A statistically significant difference was observed with respect to whether a grandparent lives in a shared household, majority of respondents living in a shared household believing that people in their third age cannot afford a decent life today. Respondents find that society has the greatest influence on creating a negative image of aging and old age. Also, those respondents who stated that they live with their grandparents in the majority point out that the presence of their grandparents enriches their lives and that their grandparents help them in daily life. The results indicate that only few of the respondents visit their grandparents daily, while most of them visit their grandma or grandpa once a week. Service learning with people in their third age in the community was the last part of the survey questionnaire and focused on the experience of volunteering or visiting the Nursing Home and/or the Gerontology Centre. The results indicate that most of respondents have not had such experience so far, which is also a worrying result if we are aware of the benefit of service learning for intergenerational solidarity.
Ključne riječi
treća životna dob
predrasude
stereotipi
ageizam
(su)život
mladi
Ključne riječi (engleski)
third age
prejudice
stereotypes
ageism
(co)living
young people
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:789117
Studijski program Naziv: Pedagogija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra pedagogije (mag. paed.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-03-28 06:48:13