prikaz prve stranice dokumenta Jesu li ženska prava univerzalna?
  Preuzmi
PDF 568.8 KB
diplomski rad
Jesu li ženska prava univerzalna?
Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. urn:nbn:hr:186:282789
Kos, Ena
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
Odsjek za filozofiju

Institucijski repozitorij: Repozitorij Filozofskog fakulteta Rijeka

Citirajte ovaj rad

Kos, E. (2022). Jesu li ženska prava univerzalna? (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:282789

Kos, Ena. "Jesu li ženska prava univerzalna?." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:282789

Kos, Ena. "Jesu li ženska prava univerzalna?." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:282789

Kos, E. (2022). 'Jesu li ženska prava univerzalna?', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, citirano: 28.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:282789

Kos E. Jesu li ženska prava univerzalna? [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet; 2022 [pristupljeno 28.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:282789

E. Kos, "Jesu li ženska prava univerzalna?", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:282789

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:282789
Podaci o radu
NaslovJesu li ženska prava univerzalna?
Naslov (engleski)Are Women's Rights Universal?
AutorEna Kos
MentorNebojša Zelič (mentor)
Član povjerenstvaIris Vidmar Jovanović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaNebojša Zelič (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Gavran Miloš (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
(Odsjek za filozofiju)
Rijeka
Datum i država obrane2022-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Sažetak
Ljudska prava su neizostavni temelji za pružanje dostojanstvenog života. Postoji više pristupa koji pokušaju objasniti opravdanje ljudskih prava. John Rawls konstruira ljudska prava iz načela pravednosti dok ih Robert Nozick temelji na prirodnim pravima. Veliki dio današnje politike, a posebno zapadne kulture, promovira ljudska prava za sve. No, sagledamo li povijest, znamo da to nije uvijek bio slučaj. Žene su kontinuirano bile marginalizirani dio društva za koje prava nisu vrijedila. O pravima žena se počelo pričati relativno nedavno. Ubacimo li pojmove – univerzalizam i kulturni relativizam – u kontekst ženskih prava, priča se dodatno problematizira. Martha Nussbaum je unutar svoje teorije spojila univerzalne norme s ljudskim pravima koju naziva teorija na temelju sposobnosti.
Sažetak (engleski)
Human rights are indispensable foundations for the provision of a dignified life. There are numerous approaches that try to explain the justification of human rights. John Rawls argued that human rights are constructed from the principle of justice, while Robert Nozick based them on natural rights. Much of today’s politics, especially pertaining to the Western civilization, advocate for universal human rights. However, if we examine the historic context of this idea, we quickly realize that this wasn't always the case. Women were continuously being marginalized, and equal rights did not apply to them. Discussions about women's rights started relatively recently. If we examine the terms „universalism“ and „cultural relativism“ in a context of women's rights, the matter gets even more complex. Martha Nussbaum combined the universal norms with the human rights, which she called The Capability Approach.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:186:282789
Studijski programNaziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: opći, nastavnički
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije filozofije (mag. educ. phil.)
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. his.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-11-16 13:49:44