prikaz prve stranice dokumenta Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti
  Preuzmi
PDF 555.8 KB
diplomski rad
Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti
Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. urn:nbn:hr:186:317124
Kljaković-Gašpić, Domina
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Institucijski repozitorij: Repozitorij Filozofskog fakulteta Rijeka

Citirajte ovaj rad

Kljaković Gašpić, D. (2022). Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:317124

Kljaković Gašpić, Domina. "Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:317124

Kljaković Gašpić, Domina. "Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:317124

Kljaković Gašpić, D. (2022). 'Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, citirano: 30.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:317124

Kljaković Gašpić D. Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet; 2022 [pristupljeno 30.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:317124

D. Kljaković Gašpić, "Uloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:317124

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:317124
Podaci o radu
NaslovUloga percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti te osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnosti
Naslov (engleski)The Role of Perceived Stress, Cognitive Control and Flexibility, and Thwarted Belongingness in the Relationship between Depression and Suicidality
AutorDomina Kljaković-Gašpić
MentorIvanka Živčić-Bećirević (mentor)
Član povjerenstvaSanja Smojver-Ažić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvanka Živčić-Bećirević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaTamara Martinac-Dorčić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Rijeka
Datum i država obrane2022-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
Suicidalne misli i ponašanja svjetski su javnozdravstveni problem pri čemu su jedna od najpogođenijih skupina studenti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije suicid je drugi vodeći uzrok smrti među studentskom populacijom. Zbog ugroženosti mladih osoba važno je prepoznati rizične faktore suicidalnih misli koje su najveći rizični faktor za daljnja suicidalna ponašanja. Stoga, istraživanje je provedeno s ciljem ispitivanja odnosa između percipiranog stresa, kognitivne kontrole i fleksibilnosti, osujećene pripadnosti, depresivnosti i suicidalnih misli na uzorku studenata tijekom COVID-19 pandemije. Istraživanje je obuhvatilo 936 studenata i studentica Sveučilišta u Rijeci u rasponu dobi od 18 do 28 godina, pri čemu je prosječna dob 21.65 godina. Dobivena je statistički značajna pozitivna povezanost između depresivnosti, percipiranog stresa, osujećene pripadnosti i suicidalnih misli te negativna povezanost između kognitivne kontrole, kognitivne fleksibilnosti i suicidalnih misli. Značajni prediktori suicidalnih misli su depresivnost, kognitivna fleksibilnost i osujećena pripadnost. Dobiveni su djelomični medijacijski efekti kognitivne kontrole i osujećene pripadnosti u odnosu depresivnosti i suicidalnih misli. Naposljetku, percipirani stres moderirao je odnos depresivnosti i suicidalnih misli. Rezultati ukazuju na važnost rizičnih faktora kod učestalosti suicidalnih misli u studenata.
Sažetak (engleski)
Suicidal thoughts and behavior are a public health problem in the world, while one of the most vulnerable groups are students. According to the World Health Organization, suicide is the second leading cause of death among young people. Due to the vulnerability of young people, it is important to recognize the risk factors of suicidal thoughts, which are the biggest risk factor for further suicidal behavior. Therefore, the aim of this study was to examine the relationships between perceived stress, cognitive control and flexibility, thwarted belongingness, depression and suicidal thoughts in the student population during the COVID-19 pandemic. The survey involved 936 students of the University of Rijeka, ranging from 18 to 28 of age, with an average age of 21.65. A statistically significant positive association was observed between depression, perceived stress, thwarted belongingness and suicidal thoughts, and a negative association between cognitive control, cognitive flexibility and suicidal thoughts. Significant independent predictors of suicidal thoughts are depression, cognitive flexibility and thwarted belongingness. Partial mediation effects of cognitive control and thwarted belongigness were obtained. Finally, perceived stress moderated the relationship between depression and suicidal ideation. The results indicate the importance of risk factors in the frequency of suicidal thoughts in students.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:186:317124
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-11-23 12:12:37