Dosadašnja istraživanja pokazuju da perfekcionizam može djelovati adaptivno i maladaptivno te da postoji potreba za detaljnijim ispitivanjem procesa u podlozi tog učinka. Dobrobit studenata glazbe pogotovo je ranjiva, a prethodni istraživači naglašavaju potrebu za identifikacijom zaštitnih faktora. S obzirom na važnost samoreguliranog učenja u kontekstu glazbenog obrazovanja, pretpostavilo se da će ono imati posredujuću ulogu. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati medijacijski učinak samoreguliranog učenja u odnosu između perfekcionizma i uspjeha na studiju, zadovoljstva uspjehom na studiju, samoefikasnosti te vitalnosti kod hrvatskih studenata muzičkih akademija. Uzorak u ovom istraživanju sačinjavao je 131 ispitanik koji je riješio upitnik do kraja, od čega 96 studentica (73.3 %) i 35 studenata (26.7 %) studija glazbe u Zagrebu, Osijeku, Puli i Splitu u dobi od 17 do 33 godine. Istraživanje se provelo online, a sudionici su redom ispunili upitnik općih demografskih podataka, Skalu multidimenzionalnog perfekcionizma (MPS), Skalu samoreguliranih ponašanja vježbanja (SRPB), Skalu subjektivne vitalnosti (SVS) te dali podatke o prosjeku ocjena na studiju i zadovoljstvu dosadašnjim uspjehom. Uspjeh na studiju nije bio značajno povezan ni s jednom drugom varijablom, a postavljene su hipoteze općenito djelomično potvrđene. Dobiveno je da sebi-usmjeren perfekcionizam nije značajan prediktor zadovoljstva uspjehom na studiju ni vitalnosti, a izostao je i medijacijski učinak samoreguliranog učenja. Usprkos tome što sebiusmjeren perfekcionizam ukupno nije značajan prediktor ni samoefikasnosti, značajan je pozitivan medijacijski učinak samoreguliranog učenja u tom odnosu. Nadalje, nije dobiveno da je društveno očekivani perfekcionizam ukupno značajan prediktor zadovoljstva uspjehom na studiju ni samoefikasnosti, ali u prvom odnosu značajan je i negativan ukupan medijacijski te u drugom ukupan medijacijski i medijacijski učinak fokusa, jednog aspekta samoreguliranog učenja. Naposljetku, dobiveno je da je društveno očekivani perfekcionizam ukupno značajan negativan prediktor vitalnosti, a značajnim se pokazao negativan ukupan medijacijski i medijacijski učinak fokusa u tom odnosu. Zbog određenih ograničenja, pogotovo male veličine uzorka, dobivene rezultate valja uzeti s oprezom, ali ipak doprinose boljem razumijevanju procesa u podlozi učinaka perfekcionizma. Naglašava se važnost poticanja samoreguliranog učenja u kontekstu glazbenog obrazovanja i pružaju smjernice za buduće istraživače.