Matične knjige su vrijedan povijesni izvor koji čuva najvažnije trenutke u životu pojedinca: rođenje, brak i smrt. Jedan tako važan izvor su i matične knjige pravoslavne Župe Peroj. U ovom radu se na temelju deskriptivne, interpretativne i statističke metode daje demografska slike Župe Peroj 1795. – 1825. godine. Nakon kratke povijesti mjesta Peroj i utemeljenja pravoslavne crkve Sv. Spiridona, drugi dio rada posvećen je matičnim knjigama kao povijesnom izvoru. U trećem dijelu analizirat će se matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih. Župa Peroj uklapa se u demografske trendove iz ostalih područja Istre i Hrvatske po pitanju mjesečnih i sezonskih kretanja stanovništva. Župa Peroj ne uklapa se u demografske trendove Istre tijekom 1817. kada je kulminirala prehrambeno-gospodarska kriza u Istri te je zabilježen visok mortalitet. U tom razdoblju Župa Peroj bilježi prirodni prirast. Također, Župa Peroj iskače iz trendova po pitanju niskog broja umrle dojenčadi. Većina stanovništva se bavila poljoprivredom što je utjecalo na biranje datuma vjenčanja, rođenja i začeća zbog čega možemo zaključiti da Peroj pripada ruralnim društvima, a zbog češćeg propuštanja majčinog imena, u odnosu na očevo i patrijarhalnom. Struktura obitelji je bila tradicionalna jer nije zabilježen ni jedan slučaj nezakonite djece.