| Sažetak | Rodna perspektiva, također poznata kao rodna analiza, jest pojam koji naglašava
važnost razumijevanja društveno konstruiranih rodnih uloga, identiteta i nejednakosti. Kako bi
se navedeno razumjelo, neizostavno se dotaknuti rodne i spolne ravnopravnosti. Oba koncepta
predstavljaju ključne aspekte ostvarenja ljudskih prava i održivog razvoja. Pridonose stvaranju
pravednog i inkluzivnog društva u kojem osobe svih spolova i rodova sudjeluju u oblikovanju
budućnosti društva. Budućnost društva očituje se u odgojno-obrazovnom sustavu određene
zemlje, stoga rodno osjetljivo obrazovanje ima za cilj stvaranje obrazovnog okruženja u kojem
se svi učenici/e i studenti/ce osjećaju prihvaćeno, poticani/e su na uspjeh i imaju jednake
mogućnosti za razvoj. Ono doprinosi stvaranju društva koje promiče rodnu ravnopravnost,
poštuje različite rodne identitete i u kojem se svi ljudi cijene i uvažavaju bez obzira na njihov
rodni i spolni identitet. Društvo određuje prihvatljive i neprihvatljive obrasce komunikacije, to
jest ima značajan utjecaj na naše razumijevanje društvenih, ali i rodnih uloga, te način na koji
se te uloge izražavaju u komunikaciji. Rodno uključiva komunikacija nije samo važna u
svakodnevnom životu, već je također ključna u sferama kao što su mediji, oglašavanje, politika,
obrazovanje i poslovanje. Rodno osviještena politika ima za cilj transformirati društvo te se
kroz njezinu primjenu može stvoriti inkluzivno i pravedno društvo koje prepoznaje i cijeni
raznolikost rodnih identiteta i iskustava. Istraživanja o rodnoj ravnopravnosti pružaju temelj za
razumijevanje postojećih problema i potrebu za poduzimanjem mjera za promicanje
ravnopravnosti spolova. Ona pomažu u identifikaciji uspješnih praksi i politika koje mogu
doprinijeti ostvarenju ravnopravnosti spolova u različitim područjima društva.
U okviru rada provedeno je istraživanje s ciljem provjeravanja informiranosti studenata/ica
Filozofskog fakulteta u Rijeci o rodnoj tematici i analiziranja njihovih stavova o rodnoj
(ne)ravnopravnosti i brojnim čimbenicima koji utječu na razvoj iste. Isto tako, htjela su se
ispitati njihova prethodna iskustva u okviru rodne neravnopravnosti te prilike koje su im bile
dostupne, a tiču se slušanja edukativnih sadržaja o temama vezanim uz rodnu ravnopravnost. U
istraživanju je sudjelovalo 105 ispitanika/ca koji/e su ispunjavali/e online anketni upitnik.
Rezultati su pokazali visoku razinu informiranosti studenata/ica o rodnoj tematici, prepoznatu
neravnopravnost u obitelji i obrazovanju te odmicanje od nenamjernog njegovanja iste te
uključivanju studenata/ica u različite vrste edukativnih sadržaja. Svrha ovog istraživanja bila je
prikupljanje empirijskih podataka za zagovaranje rodne (i spolne) ravnopravnosti u visokom
obrazovanju te se ovim istraživanjem htjelo prikazati koliko su studenti/ce Filozofskog
fakulteta u Rijeci rodno osviješteni/e te koje se rodne prakse prepoznaju i njeguju na različitim
odsjecima/katedrama koje pohađaju. |
| Sažetak (engleski) | Gender perspective, also known as gender analysis, is a term that emphasizes the
importance of understanding socially constructed gender roles, identities and inequalities. In
order to understand the above, it is essential to touch upon gender and sexual equality. Both
concepts represent key aspects of the realization of human rights and sustainable development.
They contribute to the creation of a fair and inclusive society in which people of all genders
participate in shaping the future of society. The future of society is reflected in the educational
system of a given country, therefore gender-sensitive education aims to create an educational
environment in which all students feel accepted, are encouraged to succeed and have equal
opportunities for development. It contributes to the creation of a society that promotes gender
equality, respects different gender identities and in which all people are valued and respected
regardless of their gender and sexual identity. Society determines acceptable and unacceptable
patterns of communication, that is, it has a significant impact on our understanding of social
and gender roles, and the way these roles are expressed in communication. Gender-inclusive
communication is not only important in everyday life, but also crucial in spheres such as media,
advertising, politics, education and business. Gender-aware politics aims to transform society,
and through its application, an inclusive and just society can be created that recognizes and
appreciates the diversity of gender identities and experiences. Research on gender equality
provides a basis for understanding existing problems and the need to take measures to promote
gender equality. They help in the identification of successful practices and policies that can
contribute to the realization of gender equality in different areas of society.
As part of the work, research was conducted with the aim of checking the awareness of students
of the Faculty of Philosophy in Rijeka about gender issues and analyzing their views on gender
(in)equality and numerous factors that influence its development. In the same way, they wanted
to examine their previous experiences in the framework of gender inequality and the
opportunities that were available to them, regarding listening to educational content on topics
related to gender equality. 105 respondents took part in the research, filling out an online
questionnaire. The results showed a high level of information among students about gender
issues, recognized inequality in the family and education, and a move away from the
unintentional nurturing of it and the inclusion of students in different types of educational
content. The purpose of this research was to collect empirical data for the advocacy of gender
(and gender) equality in higher education, and this research wanted to show how gender-aware
the students of the Faculty of Philosophy in Rijeka are and what gender practices are recognized
and nurtured in different departments. the departments they attend. |
