Nematerijalna kulturna baština je pojam koji obuhvaća mnoga kulturna dobra i vrlo je važna za svaku zajednicu jer njome ističu svoj identitet. U ovome radu biti će tako sažete spoznaje o nematerijalnoj kulturnoj baštini mjesta Punta. Predstave, prakse, predmeti, događaji i slično samo su neke od pojedinosti koje su opisane u ovom završnom radu. Na početku samog rada ukratko je opisano mjesto. Punat je malo naselje na jugozapadnom dijelu otoka Krka. Za Punat i njegov kulturni život u prošlosti važan je događaj osnivanje narodne čitaonice. Politička situacija u prošlosti je bila takva da su Hrvati početkom 19. stoljeća bili samo jedan od brojnih naroda u Austro – Ugarskoj. Osnivanjem narodnih čitaonica na otoku Krku pa tako i u Puntu poticao je ljude na stvaranje svijesti o svom jeziku. Kulturni život Puntara također je i ispunio puntarski tanac. U literaturi je puntarski tanac opisan tako da se mladić i djevojka drže za ruku i „pribiraju“ tj. stoje na mjestu i podižu noge do dvadeset cm i tada ih spuštaju. Uz ples, karakteristična je i odjeća plesača, a puntarska se kao i svaka otočka isticala po nekoj posebnosti. Ples je pratila svirka sopaca. Njih možemo definirati kao svirače puhačkih tradicijskih instrumenata sopela ili sopila. One su narodni instrument koji se od davnina svira na Kvarnerskom području i Istri pa tako i u Puntu. U radu je također spomenut i rad KUD - a Punat koji je značajan za promicanje nematerijalne kulturne baštine i koji živo njeguje tradiciju. U daljnjim poglavljima književna se ostvarenja sagledavaju kao dio nematerijalne kulturne baštine s naglaskom na pučkim svjetovnim pjesama. Navedeni su primjeri različitih vrsta te posebnosti po kojima se ističu. Zadnjim je poglavljem o narodnim običajima zaokruženo opisivanje svih segmenata nematerijalne kulturne baštine mjesta Punta. Istaknuti su najznačajniji kao što su vjenčanje, komun, klamanje, puntarska straža, prva nedelja od maja, škrebećenje i potezanje komoštra. Neki od njih danas su djelomično prisutni, a nekih se samo sjećamo.