Diplomski rad pod nazivom Prema Hibridnoj knjižnici: Poslovanje narodne knjižnice u digitalnom vremenu sastoji se od dva dijela: teorijskog i istraživačkog. U prvom dijelu donosi povijesni pregled razvoja knjižnica kao društvenih i kulturnih središta zajednice. Potom daje određene definicije termina koji se pojavljuju u radu, kao što su knjižnica, hibiridna knjižnica, narodna knjižnica te hibridna narodna knjižnica. Slijedi najava otvaranja glavnog pitanja rada kroz poglavlje Izazovi digitalnog vremena, u njemu se progovara kao što i sam naslov kaže o izazovima koji stoje pred narodnim knjižnicama, o tome što je donijelo, i što će donijeti novo digitalno doba kada su u pitanju narodne knjižnice. Objašnjava se pojam digitalnih knjižnica; i navode njihovi primjeri kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. U smjeru tih razmišljanja dolazimo i do glavne teme rada koja se bavi poslovanjem narodnih knjižnica u Hrvatskoj, a koje je usmjereno prema IFLA-inim i UNESCO-ovim Smjernicama za narodne knjižnice. U sklopu tog poglavlja obrađuju se pojedine teme koje se smatraju ključnima za unaprijeđenje knjižničnog poslovanja kao što su financiranje, korištenje elektroničkih mreža, bolji marketing koji je neophodan u svakom uspješnom poslovanju, ali i dodatno obrazovanje knjižničara nakon završenog studija u svrhu unaprijeđenja poslovanja knjižnice. Sve navedeno očituje se na primjeru jedne narodne knjižnice na odabranom području. To odabrano područje jest Primorsko-Goranska županija, i upravo su ravnatelji narodnih knjižnica na tom području bili pozvani da sudjeluju u istraživanju za potrebe diplomskog rada. Kroz istraživanje je moguće vidjeti o kojim je ispitanicima riječ, na koji je način provođeno ispitivanje, i koji su konačni zaključci proizašli ovim radom.