Jedan od gradova koji se nalazi na pitoresknoj jadranskoj obali je Opatija. Na prostoru Kvarnera, smješten podno Učke grad je dobio naziv prema benediktinskom samostanu osnovanog u 15. stoljeću. Danas je na tom mjestu crkva sv. Jakova. Nalazi se uz lučki grad Rijeku od kuda su građani dolazili posjetiti Opatiju još kad je bila dio kastavskog feuda. U srednjem vijeku prevladavao je šumovit krajolik na brežuljkastom terenu, a zelene uređene površine bili su vrtovi kuća. Prvi perivoj se uređuje ispred Vile Angioline 1845. godine, prostora u blizini samostana i morske obale. U zlatnom razdoblju razvoja grada krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća grade se hoteli, vile, šetnica lungomare, uređuje se infrastruktura i perivoji. Sve u svrhu nastanka važnog turističkog grada Austro-Ugarske Monarhije, najviše pod financijskom potporom Društva Južnih željeznica. Kao nastavak građevina u stilu historicizma i secesije nastaju gradski i privatni perivoji: perivoj hotela Stephanie, perivoj Bulgaria, perivoj sanatorija Quisisana, perivoj u uvali Lipovica, perivoj vile Minach, perivoj Franje Josipa I., perivojni trg na Slatini, perivoj Esperia i drugi. Gradski perivoji nalaze se ili uz morsku obalu ili u drugom pojasu grada između današnje Ulice maršala Tita i Nove Ceste. U 20. stoljeću mnogi su preoblikovani bez stilskih karakteristika, a jedino nekadašnji park Franje Josipa I. ima obilježja romantizma. Perivoji su bila mjesta odmora, društvenih okupljanja i imali su zdravstvenu ulogu, posebice važna jer je grad bio proglašen klimatskim lječilištem. Na jadranskoj obali javljaju se i drugi turistički gradovi s perivojima koji određuju vizuru i ambijent grada kao Crikvenica, Mali Lošinj i Veli Lošinj.