Kratko 20. stoljeće obilježeno je brojnim sukobima svjetskog razmjera koji su uvelike utjecali na transformaciju europskog kontinenta. Jedan od takvih sukoba bio je Drugi svjetski rat. Adolf Hitler, vođa nacističke Njemačke, hrabro je i odvažno započeo rat u jesen 1939. godine da bi kraj rata, nakon 5 godina, razočaran dočekao u svom bunkeru zbog čega si u proljeće 1945. godine oduzima život. Nakon saznanja o njegovom samoubojstvu, njemačka vojska se predaje čime je rat konačno završio. U ovom radu će se detaljnije objasniti saveznička napredovanja na putu prema kraju rata koji se privodi kraju posljednjom bitkom na europskom kontinentu – bitkom za Berlin. Nakon rata, svijet se upušta u novi hladan sukob koji biva ideološke naravi što će svakako ostaviti traga na sam grad. Objasniti će se razvoj događaja koji su uslijedili nakon savezničke okupacije i podjele grada te će se posebno osvrnuti na razvoj političke scene unutar grada, ali i globalne hladnoratovske politike. Potom će se objasniti berlinska kriza i njezini uzroci koji će dovesti do prvog većeg sukoba među bivšim Saveznicima nakon kraja rata. Rješenjem krize Berlin formalno biva podijeljen između dvije novonastale države čime se vrši daljnja separacija grada i njegovih stanovnika. Pedesete godine 20. stoljeća u Berlinu prošle su uglavnom bez ikakvih ekscesa, no to se promijenilo početkom 60-ih godina za vrijeme druge berlinske krize kada svijet biva na granici izbijanja novog, ovog puta nuklearnog, rata. Izgradnjom Berlinskog zida, Njemačka definitivno biva podijeljena na dva dijela kakva ostaje do raspada Sovjetskog saveza, nakon čega se konačno provodi unifikacija dviju država.