Naslov Utjecaj morala na odgoj: dodirne točke između odabranih teorija odgoja od antike do suvremenih dana
Naslov (engleski) The Impact of Morality on Education: Common Points of Selected Educational Theories from Antique to Contemporaneity
Autor Martina Sanković Ivančić
Mentor Aleksandra Golubović (mentor)
Član povjerenstva Boran Berčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Aleksandra Golubović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Majda Trobok (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za filozofiju) Rijeka
Datum i država obrane 2017-07-13, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija
Sažetak Kada koristimo riječ podučavati vezano za neko područje, pretpostavljamo za cilj usvajanje onoga što podučavamo. U području odgoja nailazimo na problem: kako podučavati ono što smatramo moralno poželjnim ponašanjem i kako definirati dobro ponašanje? Definiranje pojma dobra je vrlo kompleksan zadatak u društvu u kojemu postoji pluralizam u pogledu vrijednosti.
Kroz analizu filozofskih stajališta najvažnijih autora filozofije odgoja od antike do suvremenih dana pokušali smo pronaći zadovoljavajući odgojni sustav za pluralističko društvo, odnosno sustav koji je dovoljno općenit da dozvoli različitost, ali i dostatno specifičan da spriječi pretjeran moralni relativizam. Iz istraživanja je proizašlo da su Sokrat, Platon i Aristotel smatrali da je znanje preduvjet moralnog djelovanja. Međutim, razina znanja na koju su referirali uključivala je dva principa: upoznaj sebe i brini se o sebi. Pojedinac koji je svjestan vlastitih sposobnosti, želja i namjera, može promisliti/planirati svoje postupke. Francuski prosvjetitelj Jean Jacques Rousseau govorio je o samoljublju (amour de soi) kao preduvjetu za razvoj morala, a smatrao je da se taj osjećaj razvija ljubavlju prema drugima: altruizmom i nesebičnim djelima čovjek se osjeća korisnim članom društva i uči voljeti sebe i druge. Autor je podcrtavao beskorisnost 'lekcija o moralu' koje učenike ne usmjeravaju na autonomno rasuđivanje već samo na poslušnost. Poslušnost nemože proizvesti moralno ponašanje, jer su preduvjeti morala mogućnost i sposobnost odlučivanja, sloboda i odgovornost. Suvremeni autor Alfred North Whitehead modernom školstvu prigovarao je usmjerenost na usvajanje činjenica uz zanemarivanje odgojne sfere. Whitehead je smatrao da važnost znanja leži u njegovom aktivnome korištenju, odnosno u mudrosti. Posljednji autor čija smo stajališta izložili, John Dewey, smatrao je da je moral usko vezan za društvene odnose: on se uči u društvu, kroz iskustvo. Jedina svrha morala je, prema Deweyu, prosocijalno djelovanje.
Zaključak rada je da odgoj usmjeren prema moralnom razvoju mora napredovati paralelno s intelektualnim razvojem i treba poticati autonomnost u rasuđivanju, kao i razložnost i racionalnost. Štoviše, autori iz filozofije odgoja držali su da su za moralni razvoj važni i osjećaji, a posebice samoljublje, shvaćeno kao briga o sebi, te ljubav prema drugima. Čovjek koji upravlja vlastitim razumom i koji je svjestan svojih i tuđih osjećaja ima preduvjete spoznati ono što je dobro za njega i za druge te sukladno tome djelovati.
Sažetak (engleski) When we use the term teaching related to any field of knowledge, we assume the goal is to acquire what we teach. However, in the area of morality, a problem arouses: how shall we teach what we consider morally good and how shall we define a good behaviour in the first place? Defining the concept of goodness is a complex task in a society cherishing pluralism of values. Through the analysis of the several most influential authors in the field of educational philosophy, spanning from classical antiquity to modernity, I try to find a satisfactory educational system for a pluralistic society, in other words a system that is general enough to allow diversity, but also specific enough to prevent extreme moral relativism.
The research shows that Socrates, Plato and Aristotle held knowledge as a prerequisite for moral acting. Although, the extent of knowledge they referred to included two principles: know thyself and care of the self. The individual who is aware of his capacities, wishes, and intentions, can think/plan his actions. The French philosopher Jean Jacques Rousseau talked about self-love (amour de soi) as an essential precondition for the development of morality, and he thought it could evolve through love towards others: by altruism and unselfish acts a man feels like a valuable member of society and learns to love himself and the others. Rousseau underlined the futility of 'lectures on moral' that direct pupils toward obeying rather than autonomous reasoning. Obedience cannot produce moral behaviour since the opportunity and capability to take decisions, freedom and responsibility are preconditions for morality. The contemporary philosopher Alfred North Whitehead objected to modern school system its focusing on acquiring various facts and ignoring the educational sphere. Whitehead thought that the importance of knowledge lays in its active use that is in wisdom. The last analyzed author, John Dewey, considered morality strongly connected to social relations: morality is taught in society, through experience. According to Dewey prosocial acting is the only and essential aim when talking about morals. In conclusion, I argue that education directed to moral development shall develop side by side with cognitive development and that it must encourage autonomy in reasoning, reasonableness and rationality. Moreover, educational philosophy authors thought about feelings as an essential element of moral development, and in particular about self-love, taken as a care of the self, and love towards others. The individual who controls his reason and is aware of both his own and others’ feelings has prerequisites to comprehend what is good for him and others and act accordingly.
Ključne riječi
filozofija odgoja
moral
briga o sebi
Sokrat
Aristotel
Platon
Rousseau
Whitehead
Dewey
Ključne riječi (engleski)
philosophy of education
morality
care of the self
Socrates
Aritotle
Plato
Rousseau
Whitehead
Dewey
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:007735
Studijski program Naziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: opći, nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije filozofije (mag. educ. phil.)
Studijski program Naziv: Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra talijanskog jezika i književnosti (mag. philol. ital.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-10-30 13:29:05