Svrha ovog rada jest sistematizacija i sažetak relevantnih tema u djelima jedne od najutjecajnijih filozofkinja 17. stoljeća, Margaret Cavendish. Osim njezine filozofije prirode, u ovom radu izložit ću i njezinu misao na temu političke i socijalne filozofije, gdje ću se ponajviše dotaknuti pitanja uloge države i oblika vlasti, te moralne filozofije i pitanja o Bogu. Filozofski opus Margaret Cavendish važan je iz nekoliko razloga. Najprije, njezina misao izlaže ranu i zanimljivu verziju naturalizma kakav nalazimo u aktualnoj filozofiji uma i znanosti uopće. Također ću pokušati prikazati važnost njezinih uvida s obzirom na prirodu, karakteristike inteligencije, te pitanje kojim se bavi u svojoj filozofiji prirode – je li materija sposobna za mišljenje, te ako jest, na koji način ona misli? Velika pozornost ovog rada usmjerena je na problematiku roda i položaja žene, temu koja će odrediti cijeli tijek misli i način filozofske argumentacije i metode same autorice, što je čini još zanimljivijom. Ukazat ću na to kako je svaki segment filozofije Margaret Cavendish isprepleten najprije kroz njezinu mrežu materijalne filozofije prirode, koja se također drastično mijenja kroz vrijeme. Krajnji cilj u susretu s ovom temom jest prikazati kako je Cavendish uslijed tradicije koja negira materiji bilo kakvu inteligibilnu vrijednost uspjela alatima mašte i fikcije predstaviti svoj vitalistički materijalizam, te usprkos tome ostati jedna od najrelevantnijih autorica 17. stoljeća.