U ovome radu na početku prezentirana je filozofska analiza čovjeka te sam čovjek kao psihološko i društveno biće. Detaljno je opisana ljudska narav kao osnovno počelo djelovanja ljudskog bića koje predstavlja onaj početni unutarnji ustroj. Kada je riječ o slobodi djelovanja ona ovisi o slobodi volje tj. o odsutnosti unutarnjih i vanjskih razloga zbog kojih bi osoba mogla biti spriječena u izvršavanju ili propuštanju akta za koji se odlučila. U daljnjem tekstu odgovoreno je na vječitu tezu i problematiku slobodne volje kao iluzije. Sloboda se još od davnina spominje u grčkoj i kršćanskoj teoriji, a upravo se u daljnjem tekstu spominju brojni filozofi koji su svojim riječima unazad nekoliko tisuća godina objašnjavali ovaj dragocjeni pojam. Detaljno je razrađena ideologija po kojoj je sloboda pojedinca temeljno polazište te kriterij vrednovanja svih društvenih ustanova, a to je liberalizam. Objašnjene su dvije podjele liberalizma, a to je klasični te novi liberalizam. Iznesene su filozofije nekih od začetnika liberalizma kao što su bili John Locke, John Stuart Mill, Adam Smith, Thomas Hobbes i drugi. Unatoč mnogim zagovaračima liberalizma, postoje oni koji liberalizmu postavljaju razne prigovore. Zbog toga su prikazani Marxov prigovor i komunitaristička kritika liberalizma. Radi zornijeg shvaćanja liberalizma te njegovog poimanja slobode prikazan je povijesni razvoj shvaćanja slobode svakog pojedinca. S obzirom na to da u današnjem vremenu i brzom načinu života često dolazi do povrede ljudskih prava, objašnjeno je shvaćanje tih prava u vremenu globalizacije. U konačnici je prikazan zaključak rada u kojemu su donesene osnovne misli potkrijepljene iznesenim činjenicama u radu, a koje su vezane za suvremene probleme po pitanju slobode, kao i njihova moguća rješenja.