U suvremenoj filozofskoj i prirodoznanstvenoj debati, uvelike je zastupljeno pitanje naturalizma. Konkretnije, pitanje redukcionističkog materijalizma u kontekstu racionalnog vjerovanja u Božju opstojnost, problema uma i tijela, a ponajviše svijesti, te samim time budućnosti filozofije kao takve. Naturalizam kao takav postoji u dvije varijante- ontološki ili metafizički i epistemološki ili metodološki. Biti će riječi o oboje no fokus je na ontološkom, odnosno njegovoj strožoj verziji koja vodi u redukcionistički materijalizam, mogući scijentizam, a zatim zasigurno u ateizam. Analiza redukcionističkog materijalizma dovest će nas upravo do već spomenutog scijentizma i ateizma te njihovih kritika i respektabilnih alternativa u kontekstu obrane teizma koristeći se pritom argumentacijom jednog od najpoznatijih advokata racionalne vjere u Božju opstojnost - Willama Lanea Craiga. Jedan od najaktivnijih, najaktualnijih i moguće najkompetentnijih advokata naturalizma , ateizma i darwinove teorije evolucije, svakako je Daniel C. Dennett. Kroz njegovu teoriju uma i ekstremno naturalistički pogled na ljudsku svijest, doći ću do njegove teorije o religiji kao prirodnoj pojavi koju je obradio u svojoj knjizi Kraj čarolije. Cilj rada je kroz prikaz obje strane znanstvenog diskursa, argumente i primjere, te na taj način pokazati kako naturalizam, odnosno redukcionistički materijalizam nikako ne zadovoljava parametre zdravorazumske, znanstvene debate, kojima sam toliko teži. Zaključno poglavlje biti će pregled već spomenutih alternativa i argumenata u cilju obrane teizma kao razumnije varijante s obzirom na percepciju sveukupne realnosti.