prikaz prve stranice dokumenta Problem zla kod svetog Augustina
Rad nije dostupan
diplomski rad
Problem zla kod svetog Augustina
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, 2019. urn:nbn:hr:260:837323
Gmajner, Tamara
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet filozofije i religijskih znanosti

Institucijski repozitorij: REPOZITORIJ FAKULTETA FILOZOFIJE I RELIGIJSKIH ZNANOSTI

Citirajte ovaj rad

Gmajner, T. (2019). Problem zla kod svetog Augustina (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:260:837323

Gmajner, Tamara. "Problem zla kod svetog Augustina." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:260:837323

Gmajner, Tamara. "Problem zla kod svetog Augustina." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:260:837323

Gmajner, T. (2019). 'Problem zla kod svetog Augustina', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, citirano: 25.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:260:837323

Gmajner T. Problem zla kod svetog Augustina [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti; 2019 [pristupljeno 25.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:260:837323

T. Gmajner, "Problem zla kod svetog Augustina", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:260:837323

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:260:837323
Podaci o radu
NaslovProblem zla kod svetog Augustina
Naslov (engleski)The Problem of Evil according to Saint Augustine
AutorTamara Gmajner
MentorAnto Mišić (mentor)
Član povjerenstvaIvan Šestak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAnto Mišić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarina Novina (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet filozofije i religijskih znanosti
Zagreb
Datum i država obrane2019-09-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Sažetak
Problem zla jest tema koja već stoljećima „okupira“ razne filozofe i religiologe, a poseban doprinos po tom pitanju daje nam sveti Augustin. Rad započinje uvidom u Augustinov život i djelo. Zatim će se prikazati maniheizam koji je vršio snažan utjecaj na Augustina i njegovo promišljanje o zlu, ponajprije zbog toga što se u njemu tvrdi da postoje dvije Naravi, Dobra i Zla, koje imaju jednaku moć i međusobno su neovisne. Augustina je mučilo i pitanje je li zlo neko biće ili manjak savršenstva, a... Više nije mu bio jasan ni manihejski radikalni dualizam zato što nije pretpostavljao pravu pobjedu dobrog nad zlim. Izašavši iz manihejske sekte zaključuje da zlo nije zbiljnost u sebi (supstancija ili biće) kako su manihejci tvrdili, već manjak dobra koje ovisi o čovjekovoj slobodnoj volji. Svijet je savršen jer posjeduje zlo uz dobro. Njegova ljepota dolazi od Boga koji stavlja u red ono što je izvan reda, stoga je zlo slobodno opredjeljenje volje koja želi prekršiti red. Prvi su ljudi bili slobodni i bez sklonosti prema zlu, a njihova poslušnost prema Bogu bila je posljedica slobodne volje, ali je isto tako i njihov pad bio posljedica slobodne volje. Bit će prikazana Augustinova posebna teorija o nastanku istočnoga grijeha gdje Adamov grijeh postaje grijeh cijelog ljudskog roda zato što su svi ljudi u Adamu bili „sjemenom prisutni“. Zlo postoji otkad je svijeta i čovjeka, a s obzirom na to da je Bog je stvorio svijet ni iz čega, s njim je stvorio i ljudsku narav na isti način, no tako stvorena narav može se izopačiti nedostatkom. Narav postoji po tome što ju je Bog stvorio, a napušta ono što jest zato što je stvorena ni iz čega. Stoga, napustiti Boga i biti u sebi samome znači približavati se ništavilu. Važnija stavka o kojoj će biti riječ u ovome radu je slobodna volja koja je dana čovjeku kao srednje dobro koje ga određuje, ali mu daje i mogućnost da izabere hoće li svoj život usmjeriti k savršenom dobru koje je Bog ili će ga usmjeriti prema tjelesnim dobrima koja su grijeh. Kako svaki grijeh zaslužuje odgovarajuću kaznu, tako i život postaje neka vrsta kazne (posljedica istočnog grijeha) jer je ono kušnja. Tvrdnje koje Augustin iznosi, potkrepljuje i svojim iskustvima sa zlom. Po pitanju laži za Augustina je bitno da se zlo ne nalazi u greški već u namjeri. Glavna nit vodilja i cilj ovoga rada je pomoću Augustina dokazati kako je bit zla i grešnih čina uvijek provođenje svoje a ne Božje volje. Ovdje nije riječ o slobodi izbora, već o slobodi volje i njenom odabiru između dobra i zla. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:260:837323
Studijski programNaziv: Filozofija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra filozofije (mag. phil.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-03-03 13:29:38
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.