prikaz prve stranice dokumenta Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće
Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2019. urn:nbn:hr:172:951254
Ševo, Blaž
Sveučilište u Splitu
Filozofski fakultet
Odsjek za hrvatski jezik i književnost

Institucijski repozitorij: repozitorij.ffst.unist.hr

Citirajte ovaj rad

Ševo, B. (2019). Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće (Završni rad). Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:951254

Ševo, Blaž. "Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće." Završni rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:951254

Ševo, Blaž. "Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće." Završni rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:951254

Ševo, B. (2019). 'Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće', Završni rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, citirano: 20.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:951254

Ševo B. Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće [Završni rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet; 2019 [pristupljeno 20.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:951254

B. Ševo, "Slika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće", Završni rad, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:951254

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:172:951254
Podaci o radu
NaslovSlika intektualca u hrvatskoj prozi s prijelaza iz 19. stoljeća u 20. stoljeće
Naslov (engleski)The portrait of intellectual in the Croatian prose at the turn of the 19th in the 20th century
AutorBlaž Ševo
MentorIvan Bošković (mentor)
Član povjerenstvaIvan Bošković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaGordana Galić Kakkonen (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Filozofski fakultet
(Odsjek za hrvatski jezik i književnost)
Split
Datum i država obrane2019-09-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Kroatistika
Sažetak
Rad se bavi prikazom intelektualca u hrvatskoj prozi na razmeđi 19. i 20. stoljeća. Pozornost je obraćena na djela Janko Borislavić, Misao na vječnost i Bijeg. Analizirani su likovi Janka Borislavića, Đure Martića i Đure Andrijaševića kroz prizmu filozofskih učenja Carla G. Junga, Arthura Schopenhauera i Jordana Petersona. Isto tako likovi su prikazani kroz nekoliko zajedničkih punktova poput motiva bijega, glazbe, smrti, identiteta i seksualnosti. Cilj je bio secirati problematiku nesnalaženja romantičarskog lika u atmosferi realizma/moderne te je usporediti s realnim gospodarskim, društvenim, političkim i ideološkim stanjem u hrvatskim zemljama. Tipičnu strukturu romana lika nasljedovali su od ruskih realista, a koncept pesimizma od A. Schopenhauera. Došlo se do zaključka da su izvor problematike i autori i kolektiv oko autora. Autori su prenijeli svoj unutarnji svijet, suvišnost i psihološke zavrzlame na lika, ali su i kao dio kolektiva ucrtali kroničnu izgubljenost, očaj i nemoć cijele generacije
Sažetak (engleski)
The paper deals with the presentation of an intellectual in the Croatian prose on the turn of 19th to 20th century. The spotlight was directed towards Janko Borislavić, Misao na vječnost and Bijeg. Characters of Janko Borislavić, Đuro Martić and Đuro Andrijašević were analyzed through the prism of philosophical teachings of Carl G. Jung, Arthur Schopenhauer and Jordan Peterson. Moreover, the characters were presented throughout several common motives, namely; running away, music, death, identity and sexuality. The goal was to dissect the problem of disorientation of the character of romanticism in the atmosphere of realism/modernity and to compare it with real economic, social, political and ideological landscape of Croatian lands. Typical structure of the character’s novel was taken from the Russian realists, whereas the concept of pessimism was adopted from A. Schopenhauer. The conclusion was that the source of the problem were the authors as well as the society around authors. They transferred their inner worldview, redundancy and psychological conundrum on their character in the novel, but at the same time, as the part of broad society, they portraited chronic cluelessness, despair and incapability of the whole generation
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:172:951254
Studijski programNaziv: Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ca (baccalaureus/baccalaurea) hrvatskog jezika i književnosti (univ. bacc. philol.croat)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-11 15:42:18