Naslov BOGDAN RADICA I TALIJANI ZA VRIJEME FAŠISTIČKOG "VENTENNIA"
Naslov (engleski) BOGDAN RADICA AND ITALIANS DURING THE FASCIST "VENTENNIO"
Autor Matea Kero
Mentor Edi Miloš (mentor)
Član povjerenstva Mladenko Domazet (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Edi Miloš (član povjerenstva)
Član povjerenstva Aleksandar Jakir (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Filozofski fakultet (Odsjek za povijest) Split
Datum i država obrane 2022-09-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest
Sažetak Značajan doprinos poznavanju talijanske intelektualne povijesti tijekom fašističkog Ventennia
(1922. – 1943.) dao je hrvatski intelektualac Bogdan Radica (1904. – 1993.). Ovaj je polihistor
svoju dugu i plodonosnu karijeru esejista i publicista započeo u Italiji, gdje je, osim
intelektualnog sazrijevanja, ostvario kontakte s najistaknutijim predstavnicima političkokulturnog života, u čijem je prisustvu spoznao razmjere europske međuratne krize. Kao
pripadnik talijanskog intelektualnog miljea, Radica je izravno svjedočio širenju i etabliranju
fašističkog režima na europskoj povijesnoj pozornici. U svojstvu dopisnika za listove Nova
Evropa i Obzor, Radica je jugoslavensku javnost revno izvještavao o zbivanjima na
Apeninskom poluotoku, nerijetko prevodeći članke i eseje kako fašističkih prvaka, tako i
oponenata režima. Njegova prvotna suzdržanost postepeno će ustupati mjesto sve izraženijim
liberalnim i antitotalitarnim stavovima, na što je nepobitno utjecalo Radičino dijalogiziranje s
antifašističkim intelektualcima, poput Guglielma Ferrera, Gaetana Salveminija, Benedetta
Crocea, Adriana Tilghera i Carla Sforze, ali i s pristašama režima, kao što su Filippo Tommaso
Marinetti, Giovanni Papini i Luigi Pirandello. Katastrofa Drugog svjetskog rata označila je
radikalan zaokret u Radičinom privatnom i profesionalnom životu. Svjedočeći prilikama u
poslijeratnoj Jugoslaviji, Radica se počinje baviti političkim pitanjima, ponajprije u sklopu
hrvatskih nacionalno-integracijskih strujanja, pri čemu je akumulirano iskustvo iz Italije i sa
Zapada primjenjivao na rodnu zemlju. Od tada njegova kritika fašizma i komunizma, kao i
D'Annunzijevog i Mussolinijevog imperijalizma postaje sve jačom, dok ovim pojavama Radica
suprotstavlja Mediteran kao područje univerzalizma, humanizma i slobode.
Sažetak (engleski) A significant contribution to the knowledge of Italian intellectual history during the fascist
Ventennio (1922 – 1943) was made by the Croatian intellectual Bogdan Radica (1904 – 1993).
This polymath began his long and fruitful career as an essayist and journalist in Italy, where,
along with his intellectual maturation, he made contacts with the most prominent
representatives of political and cultural life, in whose presence he learned the extent of the
European interwar crisis. As a member of the Italian intellectual environment, Radica directly
witnessed the spread and establishment of the fascist regime on the European historical stage.
As a correspondent for the newspapers Nova Evropa and Obzor, Radica zealously informed the
Yugoslav public about events on the Apennine peninsula, often translating articles and essays
by both fascist champions and opponents of the regime. His initial reticence will gradually give
way to increasingly pronounced liberal and anti-totalitarian attitudes, which was undoubtedly
influenced by Radica's dialogue with anti-fascist intellectuals, such as Guglielmo Ferrero,
Gaetano Salvemini, Benedetto Croce, Adriano Tilgher and Carlo Sforza, but also with
supporters of the regime, such as Filippo Tommaso Marinetti, Giovanni Papini and Luigi
Pirandello. The catastrophe of the Second World War marked a radical turn in Radica's private
and professional life. Witnessing the opportunities in post-war Yugoslavia, Radica began to
deal with political issues, primarily as part of Croatian national integration currents, where he
applied the experiences gained from Italy and the West to his homeland. Since then, his
criticism of fascism and communism, as well as D'Annunzio's and Mussolini's imperialism have
had become stronger, while Radica contrasts these phenomena with the Mediterranean as an
area of universalism, humanism and freedom.
Ključne riječi
Bogdan Radica
intelektualci
Italija
fašizam
međuratna kriza
Ključne riječi (engleski)
Bogdan Radica
intellectuals
Italy
fascism
interwar crisis
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:172:692870
Studijski program Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički i istraživački, Nastavnički, Istraživački Smjer: nastavnički i istraživački Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-09-26 09:26:40