Završni rad naslova Ubanistički razvoj Splita od kasne antike do ranog srednjeg vijeka bavi se povijesnom analizom događaja koji su uvjetovali, ali i omogućili formiranje srednjovjekovnoga grada od kasne antike u 4. stoljeću pa sve do razvijenoga srednjega vijeka u 13. stoljeću. U Uvodu se u najkraćim crtama čitatelja upoznaje s glavnim smjernicama razvoja samog grada, dok se u prvom poglavlju pod naslovom Kasna antika prikazuje antički Spalatum i povijesno ga kontekstualizira s obzirom na Dioklecijana i njegovu vladavinu, te trenutak u kojemu se počela graditi Palača na splitskome poluotoku. Objašnjava se podrijetlo nastanka splitskoga toponima kao i njegovo smještanje u rimski ager centuriatus. Detaljno se prikazuje gradsko tkivo tadašnje Palače te se iscrpno seciraju najvažnije urbanističke značajke i navodi se njihova izvorna namjena. Nakon zaokružene cjeline o rimskoj urbanoj sredini koja je stvorila temelj za nastanak kasnijeg grada, čitatelja se upoznaje s glavnim poglavljem pod naslovom Prelazak iz antike u rani srednji vijek s ključnim preduvjetima zaslužnima za stvaranje srednjovjekovne urbane sredine. Zbog iscrpnosti podataka posljednje poglavlje Srednjovjekovni Spalatum ocrtava isključivo urbanističke zahvate splitskog komunalnog uređenja u razdoblju od 11. do 13. stoljeća. Naglasak se stavlja na primarne arhitektonske čimbenike, dotad ne viđene u antici ili ranom srednjovjekovlju, poput novog zapadnog predgrađa, širenja ulica i trgova, izgradnje prvih kuća i dr. U Zaključku se sumiraju osnovne komponente rada i izriče se temeljna svrha pisanja.