U svrhu unaprjeđivanja socijalnopedagoške znanosti i prakse koja se bavi bihevioralnim ovisnostima, ciljevi ovog diplomskog rada su utvrditi prevalenciju i motive kockanja i klađenja adolescenata, utvrditi razlike u prevalenciji kockanja i klađenja adolescenata s obzirom na spol, školski uspjeh i vrstu srednje škole te povezanost između učestalosti kockanja i klađenja s konzumacijom sredstava ovisnosti. U teorijskom dijelu, autor definiranjem bihevioralnih ovisnosti i njihovog mjesta u socijalnoj pedagogiji te prikazivanjem oblika i zastupljenosti kockanja i klađenja, uvodi u temu prevencije ovisnosti o kockanju i klađenju. U empirijskom dijelu rada prikazano je provedeno istraživanje putem anketnih upitnika u svibnju i lipnju 2022. godine u kojem su sudjelovala 134 učenika srednjih škola u Zagrebu. Utvrđeno je da iskustvo klađenja i kockanja ima jedna trećina adolescenata. Najčešći motiv za kockanje i klađenje proizlazi iz potrebe adolescenata za zabavom i uzbuđenjem. Pokazalo se da su kockanju i klađenju skloniji muški adolescenti i učenici strukovne škole, te da školski uspjeh nema utjecaja na uključivanje u aktivnosti kockanja i klađenja. Nadalje, rezultati pokazuju da su adolescenti koji konzumiraju sredstva ovisnosti skloniji uključivanju u aktivnosti kockanja i klađenja, osobito kada je riječ o konzumiranju alkohola. Budući da socijalna pedagogija podrazumijeva pedagoški odgovor na socijalne probleme, iznimno je važno provoditi znanstveno utemeljene preventivne intervencije u cjelokupnom ekološkom prostoru adolescenata.