Starenjem dolazi do slabljenja kognitivnih sposobnosti. Jedna od tih sposobnosti je i ažuriranje. Ažuriranje se odnosi na praćenje i kodiranje informacija u radnom pamćenju te njihovo prikladno revidiranje tako da se nepotrebne informacije zamijene novim i relevantnim informacijama. Kako bi usporili pad kognitivnih funkcija koriste se kognitivni treninzi. Oni obuhvaćaju vođeno vježbanje skupa zadataka osmišljenih za poboljšanje određene kognitivne sposobnosti, poput npr. ažuriranja. Cilj ovog istraživanja bio je provjera učinkovitosti treninga ažuriranja. U istraživanju je sudjelovalo 60 sudionika (48 sudionica) starijih od 60 godina koji su po slučaju raspoređeni u dvije skupine. Eksperimentalna skupina (n = 30) sudjelovala je u treningu ažuriranja, obavljajući n-unatrag zadatak, dok je kontrolna skupina (n = 30) sudjelovala u treningu komunikacijskih vještina. Oba kognitivna treninga trajala su sedam tjedana, održavajući se tempom od tri treninga tjedno, kroz ukupno 20 sesija. U dvije točke mjerenja, prije i poslije treninga, sudionici su rješavali n-unatrag zadatak (trenirani zadatak), zadatak ažuriranja pamćenja (mjera bliskog transfera), složeni zadatak raspona operacija i Standardne progresivne matrice (oba mjere dalekog transfera). Rezultati složene analize varijance po završetku treninga pokazali su bolji rezultat eksperimentalne od kontrolne skupine u treniranom n-unatrag zadatku. Međutim, interakcija točke mjerenja i skupine za rezultate na ostalim zadacima nije utvrđena čime nije potvrđen transfer učinka treninga, ni bliskog, niti dalekog. U istraživanju se raspravljaju potencijalna objašnjenja nedostatka transfera, s naglaskom na ograničenu generalizaciju strategije korištene pri n-unatrag zadatku kao ključni uzrok izostanka transfera.