Naslov Konverzije crkava i džamija u osmanskom i post-osmanskom razdoblju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Naslov (engleski) The conversions of churches and mosques in the ottoman and post-ottoman period in Croatia and Bosnia and Herzegovina Autor Ivana Miljuš Mentor Franko Ćorić (mentor)Mentor Vjeran Kursar (mentor)Član povjerenstva Azra Abadžić Navaey (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Franko Ćorić (član povjerenstva)Član povjerenstva Vjeran Kursar (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2024-06-19, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Sažetak Tema ovog diplomskog su primjeri konverzija crkava i džamija u osmanskom i post-osmanskom razdoblju na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao i povijesni kontekst gradova i pokrajina u kojima su ostvarene. Posebna pažnja je posvećena načinima konverzija sa svrhom potencijalnog utvrđivanja obrazaca ili praksi tijekom adaptiranja crkava i džamija. Objedinjavanjem povijesnog konteksta i načina pretvorbe pojedine građevine nastoji se stvoriti upotpunjena slika očuvanja i konzerviranja kršćanskih i islamskih građevina s obzirom na povijesne prilike koje su se izmjenjivale na ovim područjima. Razlog obuhvaćanja područja današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine je taj što su u razdoblju osmanskih prodiranja na Balkan gradovi, koji se danas prostiru na područje dvije države, u to vrijeme pripadali Hrvatskom Kraljevstvu u hrvatsko-ugarskoj državi. Uzimajući u obzir to „šire“ geografsko područje moguće je dobiti potpuniju i jasniju sliku problematike kojom se bavi ovaj diplomski rad. Padom Bosne 1463. godine, osmanska je vojska počela prijetiti hrvatskim zemljama sjeverno od Bosne. U razdoblju od 1528. godine (pad Jajca) pa sve do 1592. godine (pad Bihaća) Osmanlije su prodirale i uspješno zauzimale područja kraljevstva.
Primjeri konverzija crkava i džamija sačuvanih do danas su ograničeni zbog čestih promjena vlasti, što je najčešće značilo stradanje i uklanjanje sakralnih objekata nekadašnjih neprijatelja. To se najviše događalo tijekom povlačenja Osmanskog Carstva krajem 17. stoljeća, za vrijeme Velikog turskog rata (1683-1699), kada su habsburški vladari uništavali osmanske lokalitete, ali i kada su Osmanlije palili vlastite gradove prilikom konačnog povlačenja. Uglavnom su preživjeli primjeri koji su rezultirali adaptacijom islamskih građevina za nove potrebe. Primjeri tematizirani u ovom diplomskom radu su konverzije crkava svetog Duha i sv. Lovre u Požegi, crkve sv. Antuna Padovanskog u džamiju Fethiju u Bihaću te crkve sv. Marije u Sultan Sulejmanovu džamiju u Jajcu. Konverzije sakralnih objekata su bile, između ostaloga, povezane uz način potpadanja pojedinog grada pod osmansku vlast. Zbog toga je bitno obratiti pozornost na način osvajanja grada, njegov ustroj prije dolaska Osmanlija kao i njegovu demografsku sliku.
Naglasak ovog rada su stilske preobrazbe kršćanskih objekata u islamske i obrnuto kako bi se uspostavila moguća veza s onodobnim praksama i u drugim dijelovima osmanske i habsburške države. Sagledavanjem svih ovih primjera kao i primjera iz šire okolice pokušat će se objasniti razlozi pojedinih konverzija i metoda konverzije te možebitno postojanje uzorka pri prenamjeni sakralnih objekata, odnosno nastojat će se prikazati način ophođenja prema ovoj baštini na području dodirivanja Orijenta i Zapada.
Sažetak (engleski) This paper presents examples of conversions of churches and mosques in the Ottoman and post-Ottoman periods in the area of Croatia and Bosnia and Herzegovina. Along with the overview of examples of conversions of religious buildings, historical context about the cities and provinces where the conversions were carried out will be provided. Attention will also be paid to the method of each conversion in order to potentially identify a certain pattern or practice during the adaptation of churches and mosques in our region. By combining historical context and conversion methods of individual buildings, an integrated picture of preserving Christian and Islamic buildings will be attempted, considering the historical circumstances that changed in these areas. The reason for including the territory of present-day Croatia and Bosnia and Herzegovina is that during the Ottoman penetration into the Balkans, the cities, which now span the territory of two states, belonged to the Croatian Kingdom within the Croatian-Hungarian state. Considering this "wider" geographical area can provide a more complete and clear picture of the issues addressed in this paper. Since various authorities have alternated in this region throughout history, examples of conversions of surviving churches and mosques are limited because most of them were destroyed at some point. Generally, the surviving examples resulted from the adaptation of Islamic buildings for new purposes. The examples I will focus on in my thesis are the conversions of the Church of the Holy Spirit and St. Lovro in Požega, the Church of St. Anthony of Padua into the Fethiye Mosque in Bihać, and the Church of St. Mary into the Sultan Suleiman Mosque in Jajce. Conversions of religious objects were, among other things, linked to the way a particular city fell under Ottoman rule. Therefore, it is important to pay attention to the method of capturing the city, its structure before the arrival of the Ottomans, as well as its demographic picture, which will also be presented in this master's thesis. Emphasis will also be placed on the stylistic transformation of Christian objects into Islamic ones and vice versa in order to establish a possible connection with contemporary practices in other parts of the Ottoman and Habsburg states.
Ključne riječi
konverzija crkava u džamije
Osmansko Carstvo
crkva sv. Duha
crkva sv. Lovre
crkva sv. Antuna Padovanskog
Fethija
crkva sv. Marije
Sultan Sulejmanova džamija
konzervacija sakralne baštine
Požega
Bihać
Jajce
Ključne riječi (engleski)
Church of the Holy Spirit
Church of St. Lawrence
Church of St. Anthony of Padua
Fethija Mosque
Church of St. Mary
Sultan Suleiman Mosque
conservation of sacred heritage
Požega
Bihać
Jajce
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:131:983115 Studijski program Naziv: Povijest umjetnosti; smjerovi: istraživački (jednopredmetni i dvopredmetni) Studijski program Naziv: Turkologija (dvopredmetni) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Pristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2024-07-02 15:56:13
