Pojam nacije zanimljiv je kao fenomen jer ne postoji jedinstvena teorija koja bi objasnila njegov nastanak. Pri proučavanju fenomena nacije razvile su se različite teorije od kojih su se istaknule dvije: primordijalne i modernističke. Dok primordijalne teorije naciju i nacionalni identitet tumače kao prirodni i zadani entitet, za modernističke teorije ti su fenomeni proizvoljni, uvjetovani modernizacijskim trendovima, društvom i kulturom. Metodologija ovoga diplomskog rada inspirirana je modernističkim teorijama koje se mogu primijeniti i na hrvatsku kulturu uključenu u procese konstruiranja nacionalnoga identiteta. Značajan udio u kulturi koja ima posljedice na oblikovanje nacionalnoga identiteta ima i obrazovni sustav, a on se često nalazi i pod utjecajem širih društvenih procesa, posebice službene nacionalne politike. Tijekom moderne hrvatske povijesti izmijenile su se različite vlasti i ideologije koje su ostavile traga na sveukupnoj nacionalnoj kulturi. Posebno je zanimljivo pratiti promjene koje su se zbivale u kratkom vremenskom razdoblju tijekom 40-ih godina 20. stoljeća, kada su se izmijenile ustaška i komunistička vlast te njima svojstvene različite i međusobno suprotstavljene ideologije. S obzirom na to, rad na temelju analiza čitanki za Hrvatski jezik i književnost iz 1940-ih ima za cilj utvrditi koliko su navedene ideologije bile zamjetne u nastavnim materijalima, posebno u pogledu toga kako su se u analiziranim čitankama prikazivali hrvatski narodni preporod i književnost iz toga razdoblja, koje se smatra temeljnim za oblikovanje modernoga hrvatskog nacionalnog identiteta uopće.