Rad analizira načine i aktere koji utječu na konstrukciju kolektivnog prisjećanja na Domovinski rat kod socijalnih aktera koji su radom i/ili interesom vezani uz proslavu Dana dubrovačkih branitelja te prisutnost prijepora u memorijalizacijskim praksama pojedinaca. Cilj rada je utvrditi kako akteri koji su interesno i/ili radom povezani sa proslavom konstruiraju prisjećanje na Domovinski rat i što uzrokuje prijepore u pojedinačnim memorijalizacijskim praksama. Rad se oslanja na znanstvene radove sociologa koji definiraju kolektivna sjećanja kao dinamičke i promjenjive strukture značenja o prošlosti za koje se pojavljuje interes zbog potrebe u sadašnjosti, odnosno kao odgovor na društvene i političke faktore (Benčić, 2015). Kolektivno prisjećanje je kolektivno jedino ako je institucionalizirano (Beim, 2007) te su okviri prisjećanja često determinirani pogledima vladajuće skupine koja ima primat nad prezentacijom i tumačenjem materijala iz prošlosti, stoga se velika paţnja usmjerava na proučavanje manipulacije sjećanjem od strane elita (Sivan i Winter, 1999). Korištena metoda u istraţivanju u sklopu rada bila je metoda polustrukturiranih intervjua provedenih sa 10 ispitanika. Cilj je bio utvrditi ključne faktore i aktere konstrukcije prisjećanja, potom utvrditi stupanj vjerodostojnosti same proslave, odnosno postoji li odreĎeni stupanj nesuglasnosti izmeĎu originalne ideje proslave i političke interpretacije iste u sadašnjosti u doţivljaju pojedinaca te postojanje mogućnosti da je proslava postala stvar navike u ulozi sredstva za odrţavanje društvenog sjećanja.