prikaz prve stranice dokumenta Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti
  Preuzmi
PDF 1.35 MB
diplomski rad
Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2024. urn:nbn:hr:131:761300
Gazivoda, Ela
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Gazivoda, E. (2024). Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:761300

Gazivoda, Ela. "Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:761300

Gazivoda, Ela. "Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:761300

Gazivoda, E. (2024). 'Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 05.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:761300

Gazivoda E. Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2024 [pristupljeno 05.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:761300

E. Gazivoda, "Učestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:761300

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:761300
Podaci o radu
NaslovUčestalost i prediktori zdravstvene anksioznosti
Naslov (engleski)Prevalence and predictors of health anxiety
AutorEla Gazivoda
MentorDamir Ljubotina (mentor)
Član povjerenstvaGordana Kuterovac Jagodić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Hromatko (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-30, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Klinička i zdravstvena psihologija
Sažetak
Prvi cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu zdravstvene anksioznosti u općoj populaciji te ispitati razlike u izraženosti zdravstvene anksioznosti s obzirom na dob, spol i kronične bolesti. Drugi cilj odnosio se na ispitivanje prediktivne valjanosti zdravstvenih navika, percipirane kontrole nad zdravljem, kroničnih bolesti, zdravlja bliskih osoba, procjene vlastitog zdravlja i atribucija uzroka bolesti za predviđanje razine zdravstvene anksioznosti. Uzorak je obuhvaćao 476 sudionika, od čega je bilo 37.4 % muškaraca i 62.6 % žena, a prosječna dob je iznosila 37 godina (M = 37.08, SD = 0.616). Podaci su prikupljeni putem online ankete u kojoj je kriterijska varijabla ispitana Upitnikom zdravstvene anksioznosti (HAQ). Rezultati su pokazali da 5.7 % sudionika ima izraženu zdravstvenu anksioznost, što je u skladu s prethodnim istraživanjima (Axelsson, 2018). Nije utvrđena značajna razlika u zdravstvenoj anksioznosti s obzirom na spol ili dob. Osobe oboljele od neke kronične bolesti imaju značajnu višu razinu zdravstvene anksioznosti u odnosu na zdrave osobe. Provedenom regresijskom analizom objašnjeno je 19 % varijance varijable zdravstvene anksioznosti pri čemu su veća percipirana kontrola nad zdravljem i bolja procjena vlastitog zdravlja predstavljale značajne prediktore. Ovi nalazi pružaju uvid u prevalenciju i prediktore zdravstvene anksioznosti u Hrvatskoj, s implikacijama za kliničku praksu i buduća istraživanja.
Sažetak (engleski)
The first aim of this study was to examine the level of health anxiety in the general population and to investigate differences in health anxiety based on age, gender, and chronic illnesses. The second aim focused on examining the predictive validity of health habits, perceived control over health, chronic illnesses, the health of close relatives, self-rated health, and attributions of illness causes in predicting health anxiety levels. The sample included 476 participants, of which 37.4 % were men and 62.6 % were women, and the average age was 37 years (M = 37.08, SD = 0.616). The data were collected through an online survey, in which the criterion variable was assessed using the Health Anxiety Questionnaire (HAQ). The results showed that 5.7 % of participants had pronounced health anxiety, consistent with previous studies (Axelsson, 2018). No significant differences in health anxiety were found regarding gender or age. Individuals with chronic illnesses had significantly higher levels of health anxiety compared to healthy individuals. The regression analysis explained 19 % of the variance of the health anxiety variable, where greater perceived control over health and a better assessment of one's own health were significant predictors. These findings provide insights into the prevalence and predictors of health anxiety in Croatia, with implications for clinical practice and future research.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:761300
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-10-02 16:33:30