Naslov Tko su zviždači? Odrednice namjere prijavljivanja nepravilnosti Naslov (engleski) Who are whistleblowers? Determinants of whistleblowing intention Autor Marina Muža Mentor Darja Maslić-Seršić (mentor)Član povjerenstva Dragutin Ivanec (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Denis Bratko (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2024-09-30, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Prijavljivanje nepravilnosti odnosi se na prijavljivanje nezakonitih, nemoralnih ili nelegitimnih postupaka poslodavaca ili kolega, osobama ili organizacijama koje bi bile u mogućnosti djelovati. Kako je tek nedavno u Republici Hrvatskoj donesen Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prvi sveobuhvatni dokument koji se bavi zaštitom zviždača, ne postoji puno istraživanja o tome zašto neki zaposlenici koji uoče nepravilnost odluče istu prijaviti, dok drugi to ne čine. Zato je cilj ovog rada bio doprinijeti dosadašnjim spoznajama o odrednicama namjere prijavljivanja nepravilnosti na hrvatskom uzorku. Podaci su prikupljeni na reprezentativnog uzorku zaposlenih u Republici Hrvatskoj (N=478), primjenom online upitnika. Korišteni su sljedeći instrumenti: Skala namjere prijavljivanja nepravilnosti, Levensonova skala lokusa kontrole, Skala kršenja psihološkog ugovora, a prikupljeni su i sociodemografski podaci, kao i neki podaci o organizaciji zaposlenja. Skala namjere prijavljivanja nepravilnosti sastoji se od pet subskala: vanjsko formalno, vanjsko neformalno, unutarnje formalno, unutarnje neformalno prijavljivanje te izostanak akcije. Rezultati istraživanja pokazali su kako su sudionici preferirali unutarnje naspram vanjskih kanala prijavljivanja. Također, dobivene su razlike u odgovorima zaposlenika ovisno o kategoriji posla kojeg obavljaju, pri čemu će skupina najviše pozicioniranih unutar organizacije češće koristiti formalne načine prijavljivanja u odnosu na sudionike koji obavljaju nemanualne poslove niže i srednje razine. Od sociodemogafskih podataka, dob se pokazala kao važan prediktor namjere prijavljivanja nepravilnosti, pri čemu stariji sudionici izražavaju veću namjeru. Lokus kontrole pokazao se kao najvrjedniji prediktor namjere prijavljivanja. Sudionici s izraženijim internalnim lokusom kontrole pokazuju veću namjeru prijavljivanja nepravilnosti na radnom mjestu. Sudionici s eksternalnim lokusom kontrole pokazuju veću namjeru prešućivanja uočene nepravilnosti i korištenja neformalnih kanala prijavljivanja. Sudionici s doživljajem ispunjenog psihološkog ugovora, koristit će unutarnje formalne načine prijavljivanja. Navedene varijable objašnjavaju samo mali dio varijance različitih oblika prijavljivanja nepravilnosti. Ovi rezultati predstavljaju koristan početak istraživanja na temu prijavljivanja nepravilnosti u Republici Hrvatskoj.
Sažetak (engleski) Whistleblowing refers to the disclosure by organization members (former or current) of illegal, immoral or illegitimate practices under the control of their employers, to persons or organizations that may be able to effect action. Since the first document addressing whistleblowers protection in Croatia, The Whistleblower Protection Act, was just recently enacted, there isn't much research on why some employees who observe wrongdoings choose to report them while others do not. Therefore, the aim of this study was to contribute to the existing knowledge about the determinants of whistleblowing intention in a Croatian sample. The sample consisted of 478 employees from various organizations, aged 19 to 65 years, collected in an online survey. The following instruments were used: Whistleblowing intent scale, Levenson locus of control scale, Psychological contract breach scale, along with sociodemographic and organization in which they work data. Whistleblowing intent scale consists of five subscales: external formal, external informal, internal formal, internal informal reporting and inaction. The results showed that participants preferred internal over external reporting channels. Moreover, differences in employee responses were observed based on job categories, with higher-positioned group more frequently using formal reporting methods compared to participants performing non-manual tasks at lower and middle levels. Among sociodemographic factors, age was important predictor of reporting intention, with older participants expressing greater intention. The internal locus of control has been identified as the most valuable predictor of intention to report workplace wrongdoing. Participants with stronger internal locus of control show greater intention to report workplace wrongdoing. Conversely, those with an external locus of control are more inclined to remain silent about observed irregularities or use informal reporting channels. Participants who perceive their psychological contract as fulfilled will use internal formal reporting methods. However, it is important to note that that these variables explain only a small portion of the variance of different reporting methods. Such results represent a useful starting point for research on the topic of reporting wrongdoings in Croatia.
Ključne riječi
prijavljivanje nepravilnosti
prijavitelji nepravilnosti (zviždači)
lokus kontrole
psihološki ugovor
reprezentativni uzorak zaposlenih u RH
Ključne riječi (engleski)
whistleblowing
whistleblowers
locus of control
psychological contract
representative sample of Croatian employees
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:131:838236 Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2024-10-10 09:03:14
