U diplomskom radu Фразеологизмы из Ветхого Завета с компонентом антропонимом (Frazemi iz Staroga zavjeta s onimskom sastavnicom) govori se o biblizmima iz ruskog i hrvatskog jezika čija je sastavnica ime osobe iz Starog zavjeta. Diplomski je rad je podijeljen na 3 dijela – dva teorijska i jedan analitički. U prvom teorijskom dijelu kratko je opisana frazeologija kao lingvistička disciplina i njezin razvoj u Rusiji i Hrvatskoj, te je definirano što je frazem i čime se razlikuje od npr. riječi ili skupa riječi. Ukratko, frazem je jezična jedinica, tj. skup riječi s novim značenjem koje ne proizlazi iz značenja njegovih komponenata, te koja se u gotovom obliku koristi u svakodnevnom govoru. U drugom teorijskom dijelu ukratko je predstavljena Biblija – izvor ne samo analiziranih frazema, već i mnogih drugih koje koriste govornici svih europskih jezika. Frazemi koji su temeljeni na dijelovima Svetog pisma nazivaju se biblizmima. U trećem dijelu analizirana je jedna određena grupa biblizama – biblizmi čija je sastavnica ime osobe iz Starog zavjeta. Analizirano je ukupno 56 ruskih i 37 hrvatskih biblizama pri čemu se 9 ekvivalentnih biblizama koristi i u ruskom i u hrvatskom jeziku. Hrvatski i ruski frazemi sadrže imena istih osoba, s time da ruski frazemi sadrže i imena osoba koja se ne javljaju u hrvatskim frazemima. Među ruskim frazemima najviše je biblizama sa sastavnicom Adam, dok je među hrvatskim najviše s nekom verzijom imena Salamun, te sa sastavnicama Adam, Eva i Job. Biblizmi su nastali na osnovi različitih dijelova Starog zavjeta, međutim, velika većima kako ruskih tako i hrvatskih biblizama nastala je na temelju Knjige Postanka. Što se tiče njihova značenja, ruski i hrvatski frazemi više-manje dijele ista semantička polja: percepcija vremena, snaga, mudrost, znatiželja i dr. Na kraju valja spomenuti da su ruski i hrvatski biblizmi uspoređeni s biblizmima njemačkog jezika pri čemu je od ukupno 22 frazema 15 ekvivalenata ruskih i/ili hrvatskih biblizama.