Turizam je u posljednjih nekoliko desetljeća postao jedna od najrazvijenijih globalnih industrija. Ipak, različiti psihološki, ekonomski, društveni i drugi utjecaji koje turizam ima na lokalne zajednice zapravo su slabo istraženi. Dubrovnik, kao glavno hrvatsko turističko središte svake godine u turističkoj sezoni ima veliki broj dnevnih posjeta i noćenja (Turistička zajednica grada Dubrovnika, 2019a). Turizam u najvećoj mjeri neposredno utječe na stanovnike Staroga Grada te okolnih područja (Pila i Ploča) koji su na udaru svih negativnih posljedica koje turizam ima na okolinu. Danas postoji veći broj istraživanja koja su dokazala kako turizam kod lokalnog stanovništva može izazvati velike razine stresa, anksioznosti i iritacije (Berno i Ward, 2005). Prema modelu stresa Lazarusa i Folkmanove (1984) vezi između stresnih događaja i ishoda (u što spada i kvaliteta života) mogu posredovati brojne individualne i situacijski specifične varijable, od čega su se u prethodnim istraživanjima turizma značajnim pokazale osobna korist od turizma, kao i percipirana razina osnaženosti zajednice. Zbog toga se ovim istraživanjem želio ispitati odnos percipiranih utjecaja turizma na svakodnevni život lokalnog stanovništva, osobna korist od turizma i osnaženost zajednice te percipirane kvalitete života stanovnika dubrovačkog Starog Grada, kao i njihov doprinos objašnjenju varijance kriterija. Modelom je objašnjeno 39.6% varijance, a kao značajni samostalni prediktori pokazali su se dob, mjesečni prihodi kućanstva, percepcija pozitivnih utjecaja turizma na svakodnevni život stanovnika, percepcija negativnih utjecaja turizma na svakodnevni život stanovnika te percipirana razina osnaženosti zajednice. Neznačajni prediktori bili su procjena ukupnog utjecaja turizma na zajednicu i osobna korist od turizma.