O ranom životu vojnog inženjera, arhitekta, slikara i medaljera Giovannija Pietra Telesphora de Pomisa (Lodi, 1569. - Graz, 1633.) provedenog u Italiji ne zna se puno. Pretpostavlja se da prije dolaska u Austriju 1589., živi u Veneciji, no sva njegova poznata slikarska djela nastaju tijekom boravka u Grazu gdje od 1595. djeluje kao dvorski slikar nadvojvode Ferdinanda II. Habsburškog. Dio Pomisovog slikarskog opusa čini osam oltarnih pala koje se nalaze u Grazu, tri oltarne pale smještene u crkvama ili kapelama drugih austrijskih mjesta i jedna pala iz crkve franjevačkog samostana na Trsatu. Za shvatiti ikonografiju pala važno je znati vjersko-politički kontekst u kojemu one nastaju. U vrijeme Pomisovog dolaska u Graz puno stanovnika priklonjeno je idejama o reformaciji Crkve začetima početkom XVI. stoljeća. Pomisove mecene, štajerski nadvojvoda Ferdinand II. Habsburški i njegova majka Marija Bavarska snažno se protive tim idejama te kroz slikarstvo žele iskazati svoju vjernost rimskoj Crkvi. Reformatori dovode u pitanje marijanski kult i ispravnost čašćenja svetaca pa kao odgovor na to Pomis na svojim palama daje veliki značaj prikazima Bogorodice i prikazuje mnoštvo svetaca među kojima su česti mučenici jer su se oni poput suvremenih protureformatora borili za „pravu“ vjeru. Malo je Pomisovih djela potpisano pa su mu ona atribuirana većinom na temelju ikonografije koja nedvojbeno šalje habsburške protureformatorske poruke, ali i na temelju stilskih značajki. Pomis u austrijsko slikarstvo donosi obilježja venetskog manirizma zbog kojih se smatra da je umjetnik prije dolaska u Austriju izučavao slikarstvo u Veneciji, u radionici Jacopa Tintoretta. Sličnosti Pomisovih pala s Tintorettovim djelima te djelima još dvojice venecijanskih slikara, Tiziana i Paola Veronesea, osim školovanjem u Veneciji, mogu se objasniti i slikarevim putovanjem u Italiju 1598. godine. Posjet još jednom talijanskom gradu ostavlja snažan utisak na Pomisovo stvaralaštvo. Na povratku iz Firence 1608. 2 godine umjetnik se zadržava u Bologni i tamo proučava slikarstvo. Ne zna se sa sigurnošću čije su slike bile u središtu njegova zanimanja, no s obzirom da se na palama nastalima nakon toga putovanja primjećuju barokna obilježja, moguće je da se susreo sa slikarstvom ranobaroknih slikara Annibalea Carraccija i Guida Renija. Stilska analiza osam oltarnih pala Giovannija Pietra de Pomisa kronološkim redoslijedom pruža uvid u promjene slikarskog načina pod utjecajem djela iz različitih umjetničkih središta.