prikaz prve stranice dokumenta Ljekovito bilje u antici
  Preuzmi
PDF 2.66 MB
diplomski rad
Ljekovito bilje u antici
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2020. urn:nbn:hr:131:772749
Kriletić, Barbara
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za arheologiju

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Kriletić, B. (2020). Ljekovito bilje u antici (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:772749

Kriletić, Barbara. "Ljekovito bilje u antici." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:772749

Kriletić, Barbara. "Ljekovito bilje u antici." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:772749

Kriletić, B. (2020). 'Ljekovito bilje u antici', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 14.01.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:772749

Kriletić B. Ljekovito bilje u antici [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2020 [pristupljeno 14.01.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:772749

B. Kriletić, "Ljekovito bilje u antici", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:772749

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:772749
Podaci o radu
NaslovLjekovito bilje u antici
Naslov (engleski)Medicinal herbs in ancient times
AutorBarbara Kriletić
MentorZdravka Hincak (mentor)
Član povjerenstvaMarina Milićević-Bradač (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Pavlović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za arheologiju)
Zagreb
Datum i država obrane2020-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Arheologija
Antička arheologija
Sažetak
U antičko doba medicina se smatrala ne samo kao znanost već i kao plemenita umjetnost. Grčki i rimski liječnici uživali su visok status u društvu, a samim razvojem medicine počela se razvijati i farmakološka znanost. Tri najpoznatija botaničara i farmakologa antike, koji su svojim djelima postavili temelj modernoj znanosti, bili su Teofrast, Dioskur i Plinije Stariji. Lijekovi su spravljeni od organskih i anorganskih tvari, a najzastupljeniji i najučinkovitiji bili su oni spravljeni od biljaka. Bogate raznim kemijski aktivnim supstancijama, poput saponina i alkaloida koji su ih činili ljekovitim, bile su glavna pomoć u borbi protiv bolesti, ali i često sredstvo u lošim namjerama. Danas se ne može svim antičkim lijekovima potvrditi učinkovitost. Od brojnih ljekovitih bilja valja istaknuti silphium, danas izumrlu vrstu, u čije su djelovanje antički narodi u potpunosti vjerovali. Također i pelin, čije je ljekovito djelovanje potvrđeno i koristi se u medicini još danas.
Sažetak (engleski)
In ancient times the medicine was considered not only as a science but as noble art. Greek and Roman doctors were elite citizens. As medical science developed, the pharmacology did as well. Three most famous botanists and pharmacologists, who gave ground to the modern science, were Theophrastus, Dioscorides and Pliny The Elder. Drugs were made from organic and anorganic matters, but the most common and most effective ones were made from plants. Rich with various active chemical substances, like saponins and alkaloids which made them therapeuti, they were the main agent in the battle against diseases, but also used with malice attentions. Today, we cannot confirm the effectiveness of all ancient drugs. From many various medicinal plants we should accentuate silphium, today considered extinct, in which effectiveness people believed without a doubt. To add artemisia, which is used in medicine today because of its benefits.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:772749
Studijski programNaziv: Arheologija (dvopredmetni); smjerovi: prapovijesna, antička, srednjovjekovna
Smjer: antička
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra arheologije (mag. archeol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-09-28 12:31:05