Tema mog diplomskog rada je cionizam u Hrvatskoj. Ovim radom prikazujem nastanak cionizma, njegov razvoj i obujam rada u Hrvatskoj, odnosno hrvatskim zemljama. U radu je dan pregled razvoja ovog pokreta na našim prostorima te je prikazana atmosfera u kojoj je nastao i do kada je taj pokret bio aktivan. Ujedno sam istražila cionistička društva te Savez cionista koji su djelovali na prostoru Hrvatske i navela kratak pregled njihovog djelovanja. Također sam se bavila cjelokupnim pokretom cionizma u Hrvatskoj u odnosu na svjetski. Od 70. godine židovski je narod u dijaspori, bez svoje države. Stoljećima je narod trpio razne oblike nepravde i uskraćivala su mu se čak i najosnovnija prava. Jedan od razlog je dakako i antisemitizam, odnosno njegove razne vrste ovisno o periodu i području kada i gdje su živjeli. Uvođenjem tolerancije prema Židovima, još od doba Marije Terezije, u sve se više zemalja diljem Europe Židovi počinju akulturirati, u prvom redu kulturološki i vjerski. No, sredinom i krajem 19. stoljeća, u Europi ponovno raste antisemitizam, tako je i kao izravna posljedica nastala želja za stvaranjem neovisne židovske države, cionistička ideja u židovstvu. Ideja o stvaranju samostalne židovske države ne veže se samo uz Židove, već i Nežidove. Cionizam je, između ostalog, bio i poziv Židovima da se upoznaju s vlastitom prošlošću, kulturom i posebice hebrejskim jezikom i da se njima u javnosti ponose, što su sve u drugoj polovici 19. stoljeća zanemarivali na račun kulture i jezika sredine u kojoj su živjeli.1 Cionizam se kao pokret u Europi razvio devedesetih godina 19. stoljeća, dok se u Hrvatskoj javlja tek na početku 20.stoljeća. Pokret je svoj vrhunac u Hrvatskoj doživio dvadesetih godina 20. stoljeća. Najviše je maha uzeo u Zagrebu, zatim Slavonskom Brodu i Osijeku, te u Varaždinu i Vinkovcima, a od tih se centara širio dalje u veća i/ili manja mjesta. Stoga je ovaj diplomski rad pregled mjesta i raširenosti cionističkog pokreta u Hrvatskoj. Metodologija rada temelji se na primarnim i sekundarnim izvorima. Sekundarni su izvori, knjige, prikupljeni u dostupnim knjižnicama. Primarni su izvor arhivska građa iz Jevrejskog istorijskog muzeja (JIM) u Beogradu te primarna literatura toga razdoblja.