Naslov Intersekcijska analiza uloge i položaja rovinjskih industrijskih radnica u razdoblju 1872.-1970.
Naslov (engleski) Intersectional analysis of the role and position of Rovinj industrial women workers in the period from 1872-1970
Autor Tamara Nikolić Đerić
Mentor Tea Škokić (mentor)
Član povjerenstva Sanja Potkonjak (član povjerenstva)
Član povjerenstva Nevena Škrbić Alempijević (član povjerenstva)
Član povjerenstva Andrea Matošević (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju) Zagreb
Datum i država obrane 2020-06-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Etnologija i antropologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 39 - Kulturna antropologija. Etnografija. Običaji. Tradicija. Način života
Sažetak Tema rada je analiza uloge i položaja industrijskih radnica u Rovinju od osnutka dvaju najvećih tvorničkih pogona, duhanskog i ribljeg, (1872. i 1877.) do 1970. godine. Definiranim vremenskim okvirom moguće je pratiti značajnije društveno-političke (Austro-Ugarska, Kraljevina Italija i SFRJ) i tehnološke (od manufaktura do suvremene mehanizacije okarakterizirane radom na traci) promjene s reperkusijama na društveni položaj radnica. Rad započinje pozicioniranjem autorice kroz prizmu feminističke antropologije. Propitivanjem pitanja objektivnosti i insajderskog terena, autorica definira njoj najprikladniju metodologiju, a koja se ogleda u kombinaciji povijesne metode i etnografskog terena, te pozicioniranom znanju i intersekcionalizmu kao metodološkom, ali i teorijsko analitičkom okviru. Industrijska antropološka misao i feminističke teorije s fokusom na revidiranu stanpoint teoriju i intersekcionalizam se od početka pregleda uspoređuje sa saznanjima formiranima na temelju terenskog rada, a sve kako bi se zadržala jasna poveznica metodološko-teorijskog okvira i empirijskog istraživanja. Autorica posebnu pažnju pridaje upravo konstruktivističkoj prirodi znanja o radnicama i/ili ženama uopće, te su stoga sadržaj i tema istraživanja, metodologija i teorija dio jednog pisma i jedne poruke. U četvrtom poglavlju, analizom povijesnih pisanih izvora; Knjige radnica TDRa, te matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih za period od 1816. do 1907. godine, odnosno 1913. za knjige umrlih, autorica ukazuje na nevidljivost ženskog rada kroz javne spise i smješta ih u opći historiografsku tezu o nevidljivost žena kroz povijest. U Rovinju se društveni položaj žena drastično mijenja razvojem industrijalizacije krajem 19. stoljeća pa se kao izvor za razumijevanje navedene promjene, specifične za mikro-lokalitet, analiziraju ranija istraživanja položaja žena u Istri s posebnom fokusom na instituciji “braka na istarski način”. Isti se sagledava kao mogući izvor povoljnijeg društvenog statusa žena i prije industrijalizacije. Intersekcijskom analizom statusa radnica krajem 19. i početkom 20. stoljeća, temeljenom na pisanim izvorima, sjećanjima kazivača, te življenih iskustva radnica koja predstavljaju empirijski dio kvalitativnog etnografskog istraživanja, radom se istražuju mehanizmi tvorbe i presijecanja različitih identiteta (rodni, nacionalni i klasni kao najzastupljeniji) unutar radničke grupe. Naglasak istraživanja je na artikulaciji heterogenosti radničkih iskustava, posebice na razini interpretacije (društvenog) sjećanja nasuprot življenog iskustva. Rad završava analizom koncepta kulturnog pamćenja na temelju suvremene percepcije uloge i položaja industrijskih radnica u periodu obuhvaćenom istraživanjem.
Sažetak (engleski) The topic of this dissertation is the analysis of the role and position of female industrial workers in Rovinj since the establishment of the two largest industrial plants for processing tobacco (1872) and fish (1877) until 1970. By defining this time frame, it is possible to follow the most important changes affecting the social status of female workers: social and political changes (Austro Hungarian Empire, Kingdom of Italy and Socialist Federal Republic of Yugoslavia), technological changes (from workshops to contemporary mechanisation characterized by the use of assembly lines). The paper begins with the author’s positioning through the prism of feminist anthropology. By questioning objectivity and insider knowledge, the author defines her most suitable work methodology, reflected in the combined employment of a historical method and ethnographic background, along with situated knowledge and intersectionality as a methodological, theoretical and analytical framework. From the very beginning, the industrial anthropological thought and feminist theories focusing on the revised standpoint theory and intersectionality are compared with insights gained through fieldwork in order to maintain a clear link between a methodological and theoretical framework and empirical research. The author especially focuses on the constructivist nature of information about female workers and/or women in general. Therefore, the content and topic of the research as well as the methodology and theory are all part of one and the same message. In the fourth part, the author analyses historical sources: the register of female workers employed by TDR (Rovinj Tobacco Factory), birth and death records as well as marriage registers for the period between 1816 and 1907 (1913 for death records). The author shows the invisibility of female work through public records, thus placing them in the general historiographic thesis about the invisibility of women through history. The social status of women in Rovinj dramatically changed due to industrialization developments by the end of the 19th century. In order to understand these changes (specific for this micro-location), the author also analyses earlier research into the position of women in Istria, focusing especially on the institution of the “Istrian marriage” – the latter is seen as a likely means to achieve better social status for women even before industrialization. By employing intersectionality when analysing the status of female workers at the end of the 19th and beginning of the 20th century through written sources, informants’ memories and female workers’ experiences representing the empirical part of the qualitative ethnographic research, this paper discusses the mechanisms at work in the creation and intersection of different identities: gender-, national- and class-related (the latter being the most prominent) within a workers’ group. The research focuses especially on expressing the heterogeneity of workers’ experiences, especially when it comes to interpreting (social) memory versus lived experience. The paper ends with the analysis of the concepts of cultural memory based on the contemporary perception of the role and status of female industrial workers in the period included in this research.
Ključne riječi
radnice
industrijalizacija
intersekcionalizam
situirano znanje
Ključne riječi (engleski)
female workers
industrialization
intersectionality
situated knowledge
Jezik hrvatski
DOI https://doi.org/10.17234/diss.2020.7418
URN:NBN urn:nbn:hr:131:564811
Datum promocije 2020
Studijski program Naziv: Etnologija i kulturna antropologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija (Dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Opseg 224 str.
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-11-13 09:42:50