prikaz prve stranice dokumenta Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina
  Preuzmi
PDF 314.64 KB
diplomski rad
Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2019. urn:nbn:hr:131:486037
Marčun, Mateja
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za filozofiju

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Marčun, M. (2019). Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:486037

Marčun, Mateja. "Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:486037

Marčun, Mateja. "Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:486037

Marčun, M. (2019). 'Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 20.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:486037

Marčun M. Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2019 [pristupljeno 20.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:486037

M. Marčun, "Sloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:486037

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:486037
Podaci o radu
NaslovSloboda volje u filozofiji Aurelija Augustina
Naslov (engleski)The freedom of will in the philosophy of Aurelius Augustinus
AutorMateja Marčun
MentorGoran Sunajko (mentor)
Član povjerenstvaLino Veljak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLuka Perušić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaGoran Sunajko (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za filozofiju)
Zagreb
Datum i država obrane2019-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filozofija
Sažetak
Pitanje volje jedno je od najvažnijih pitanja u povijesti filozofije. Prvi filozof koji je na sustavan način razradio nauk o volji bio je Aurelije Augustin. Njegov je postulat taj da čovjek ima slobodnu volju koja se nalazi u središtu samog ljudskog djelovanja i po kojoj se čovjek opredjeljuje za dobro ili zlo. Okreće li se prema vječnim stvarima dolazi do blaženstva, a okrene li se prema vremenitim stvarima dolazi do nepravednosti i neistine. U moć volje spada to da svatko može izabrati za čime želi ići što znači da čovjek čini zlo po slobodnoj odluci volje. Bog kao Stvoritelj svega, u Augustinovu sustavu ima predznanje o svemu, no time se ne ukida čovjekova slobodna volja. Iako Bog ima predznanje, ne sili nikoga da učini ono što je buduće, čime Augustin odbacuje determinizam i uvodi voluntarizam.
Sažetak (engleski)
The question of the will is one of the most important questions in the history of philosophy. The first philosopher who systematically elaborated the doctrine of the will was Aurelius Augustinus. The human has free will which is located at the centre of human behaviour and by which we choose to do good or evil. If we turn towards eternal things we come to the state of bliss. If we turn towards temporal things we come to the injustice and falsehood. The power of the will entails the ability to go after the things we will. That means the human is capable of doing evil deeds by his own free will. The God as a Creator of everything has the foreknowledge about everything, but this fact doesn't abolish human free will. Although God has the foreknowledge, he doesn't force anybody to do that what is future. With the concept of free will, Augustinus dismisses the determinism and introduces the voluntarism.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:486037
Studijski programNaziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, znanstveni
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije filozofije (mag. educ. phil.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-02 15:03:30