Ovaj rad bavi se utvrđivanjem postojanja značajki mjesnoga govora u govoru djece s ugrađenom umjetnom pužnicom. U teorijskome dijelu rada najprije je istaknut biološki aspekt jezičnoga razvoja u kojemu se ističe važnost sazrijevanja i fizičke spremnosti za jezični razvoj odnosno za pojavu govora. Zatim ukazuje se na važnost jezičnoga podražaja i imitacije te na postojanje kritičnoga razdoblja za razvoj jezika koji počiva na plastičnosti mozga. Nakon toga ukratko se iznose karakteristike govorno-jezičnoga razvoja koji se promatra kroz predverbalno i verbalno razdoblje. Glasovna progresija hrvatskoga jezika iznesena je u obliku tablice različitim tumačenjima različitih autora. Budući da su u središtu rada djeca s ugrađenom umjetnom pužnicom, definirano je oštećenje sluha, umjetna pužnica, kao i govorno-jezični razvoj gluhe djece te važnost rehabilitacije. Da bi se u istraživanju mogle uočiti odgovarajuće značajke mjesnih govora, završni dio teorijskoga dijela bavi se hrvatskim jezikom i značajkama štokavskoga i kajkavskoga narječja. U istraživačkom dijelu rada istaknuta su najprije prethodna istraživanja o komunikacijskim modusima, a zatim se prelazi na istraživanje. Cilj istraživanja bio je dokazati da implantirana djeca, unatoč ograničenjima umjetne pužnice usvajaju i mjesni govor što potvrđuju mjesna obilježja koja se spontano ostvaruju. U istraživanju je sudjelovalo dvoje implantirane djece u dobi od 11;0 i 11;3 godine čiji su se rezultati uspoređivali s kontrolnom skupinom koju su činili vršnjaci istoga govornoga područja. Materijal koji se koristio u istraživanju bila su dva crtana filma bez govornoga podražaja koji su zatim ispitanici trebali prepričati, narativni opis slike koja je preuzeta iz MAIN testa, a završni je zadatak bio smjestiti određene kućanske predmete u odgovarajuću prostoriju te ih opisati. Rezultati su pokazali da djeca s ugrađenom umjetnom pužnicom mogu usvojiti i spontano usvajaju značajke svojih mjesnih govora što se ponajprije najjasnije odražava u vokalskom inventaru i djelomično naglasnomu sustavu. U usvajanju značajki mjesnoga govora važnu ulogu, pokazalo se, ima i dob implantacije.