Naslov Sustavi za elektroničko glasovanje
Naslov (engleski) Electronic voting systems
Autor Karmen Uglješa
Mentor Krešimir Pavlina (mentor)
Član povjerenstva Ana Pongrac Pavlina (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tomislav Ivanjko (član povjerenstva)
Član povjerenstva Krešimir Pavlina (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti) Zagreb
Datum i država obrane 2019-09-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti
Sažetak Ovaj rad daje prikaz elektroničkog glasovanja, koje sve veći broj država testira i implementira, s više ili manje uspjeha. Dosadašnje metode glasovanja, kao što su glasački listići, bušene kartice, optičko skeniranje i strojevi s polugom, sadrže određene nedostatke, primjerice sigurnosne rizike ili velike troškove, zbog čega se sve više pozornosti pridaje elektroničkom glasovanju kao novoj metodi glasovanja. Kako bi elektroničko glasovanje u određenoj državi bilo što učinkovitije, razna tijela poput Vijeća Europe objavila su smjernice i standarde za njegovo uvođenje, pri čemu se naglasak stavlja na pristupačnost, transparentnost te ponajviše na sigurnost sustava. Ispravno implementirani sustavi za elektroničko glasovanje mogu uvelike pridonijeti brzini i učinkovitosti izbornog procesa; međutim, na konkretnim su primjerima neispravnost uređaja i simulirani, ali i stvarni napadi pokazali da ni ova metoda ne može u potpunosti štititi tajnost glasovanja i integritet izbora. Od triju država čije je korištenje elektroničkog glasovanja opisano u ovom radu (Sjedinjene Američke Države, Estonija i Belgija) jedino ga Estonija koristi uspješno i učinkovito; razlog vjerojatno leži u činjenici da Estonija dugi niz godina koristi internet za vladine usluge te je elektroničko glasovanje bilo logičan potez. Elektroničko glasovanje u Hrvatskoj na državnoj razini trenutačno postoji jedino kao tema medijskih rasprava; telekomunikacijski stručnjaci, međutim, tvrde da potrebna infrastruktura postoji, stoga preostaje vidjeti hoće li i Hrvatska u budućnosti implementirati, ili barem testirati elektroničko glasovanje.
Sažetak (engleski) This paper gives an overview of electronic voting, which is being tested and implemented by an increasing number of countries, with varying degrees of success. Voting methods that have been used so far, such as paper ballots, punch cards, optical scanning and mechanical lever voting machines, each have their own drawbacks, such as safety risks or high financial costs, which is the reason why more attention is being paid to electronic voting as a new voting method. In order for electronic voting to be as efficient as possible, various organizations, such as the Council of Europe, have published guidelines and standards for its implementation, with the focus set on accessibility, transparency and, mainly, the security of the system. Properly implemented electronic voting systems can significantly improve the speed and efficiency of the electoral process; however, concrete examples show how device malfunction and simulated and real cyberattacks can decrease the secrecy and integrity of elections. Out of the three countries whose electronic voting system use has been described in this paper (the United States of America, Estonia, and Belgium), Estonia seems to be the only one using it successfully and efficiently. The underlying reason may be the fact that Estonia has been using the Internet to provide governmental services for a number of years; therefore, the transition to electronic voting was the logical next step. National-level electronic voting in Croatia currently only exists as a public debate topic. Telecommunication experts, however, claim that the country possesses the required infrastructure; whether Croatia will implement, or at least try out electronic voting in the future, remains to be seen.
Ključne riječi
elektroničko glasovanje
izbori
kriptografija
Ključne riječi (engleski)
electronic voting
elections
cryptography
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:131:582638
Studijski program Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Informatika (nastavnički, istraživački), Informatologija Smjer: Informatika (nastavnički, istraživački) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra informacijskih znanosti (mag. inf.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-10-24 09:26:18