Prilikom podslovljavanja slenga, prevoditelj/ica mora odlučiti hoće li ga očuvati ili standardizirati. Na tu odluku utječe ograničenje prostora i vremena, ali i vanjskih utjecaja na ciljni tekst, kao što su vrsta klijenta (javna/privatna TV), njihove norme i upute. Ovo je istraživanje provedeno kako bi se provjerio njihov utjecaj na očuvanje ili standardizaciju slenga kroz komparativnu analizu hrvatskih podslova pilot epizode serije Žica koja je emitirana na javnoj (HRT) i komercijalnoj (HBO) televiziji. Istraživanje se fokusiralo i na pregled strategije prevođenja vulgarnog slenga, odnosno njegovog očuvanja, ublažavanja ili izbacivanja iz konačnog prijevoda. Budući da je HRT javna televizija čiji su ciljevi promocija hrvatskog jezika i kulture, može se očekivati da je u podslovima preferiran standardni hrvatski jezik, dok se vulgarni izrazi izbjegavaju. Stoga hipoteze predlažu da je više elemenata slenga standardizirano, a elemenata vulgarnog slenga ublaženo ili izbačeno iz HRT-ovih u odnosu na HBO-ove podslove. Rezultati potvrđuju inicijalne hipoteze, budući da je u podslovima HRT-a očuvano ~30 % slenga u odnosu na ~45 % u podslovima HBO-a. S druge strane, iz HRT-ovih podslova izbačeno je ~66% vulgarnog slenga, u usporedbi s ~45% koliko je izbačeno iz podslova HBO-a.