prikaz prve stranice dokumenta Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije
  Preuzmi
PDF 537.3 KB
diplomski rad
Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2022. urn:nbn:hr:131:539448
Mijalković, Luka
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Mijalković, L. (2022). Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:539448

Mijalković, Luka. "Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:539448

Mijalković, Luka. "Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:539448

Mijalković, L. (2022). 'Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 14.01.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:539448

Mijalković L. Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2022 [pristupljeno 14.01.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:539448

L. Mijalković, "Psihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:539448

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:539448
Podaci o radu
NaslovPsihosocijalna obilježja transrodnih mladića s ranom i kasnom pojavom rodne disforije
Naslov (engleski)Psychosocial characteristics of young transgender men with early and late onset gender dysphoria
AutorLuka Mijalković
MentorNataša Jokić-Begić (mentor)
Član povjerenstvaIvana Hromatko (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaUna Mikac (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Zagreb
Datum i država obrane2022-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Klinička i zdravstvena psihologija
Sažetak
Istraživanja pokazuju kako posljednjih desetljeća dolazi do sniženja dobi traženja stručne pomoći za rodnu disforiju (RD) i značajnog povećanja traženja hormonskog tretmana u svrhu maskulinizacije među adolescentima. Dok je mlađu dob javljanja moguće objasniti kroz sve veću dostupnost informacija i stručne pomoći za rodnu disforiju, ostaje nejasan uzrok obrata u omjeru transrodnih žena i transrodnih muškaraca. Kao moguće objašnjenje Littman (2018) uvodi pojam nagle pojave rodne disforije (eng. rapid-onset gender dysphoria, ROGD) koji se objašnjava kao razvojni put prema rodnoj disforiji kroz utjecaj vršnjaka i internetskog sadržaja kod adolescentica koje su psihološki ranjivije zbog postojanja psihopatologije ili neurorazvojnih bolesti. Cilj ovog istraživanja je usporediti skupine transrodnih mladića kojima se rodna disforija počela javljati u djetinjstvu (rana pojava RD) i u adolescenciji (kasna pojava RD), opisati razvojne puteve rodne disforije kroz život ovih skupina, te provjeriti postavke ROGD hipoteze o značajnijem utjecaju vršnjaka i više znakova komorbidne psihopatologije. Uzorak se sastojao od 41 transrodnog mladića koji žive na području RH (25 s ranom pojavom RD, 10 s kasnom pojavom RD i 6 koji se nisu sjećali početka RD). Korištene mjere bile su osjećaji vezani uz menstruaciju, rezultati YP-CORE i PAI-A upitnika i pitanja o pojedinim dijelovima tijela kao izvorima disforije, preferiranim odjevnim predmetima, igrama i rodu prijatelja kroz odrastanje, količini doživljene podrške i diskriminacije te željenoj razini tranzicije. Rezultati upućuju na to da nema razlike u manifestaciji rodne disforije između skupina s ranom i kasnom pojavom RD te na hrvatskom uzorku nije potvrđena ROGD hipoteza. Jedina razlika uočena je u pojavi menstruacije koju su sudionici s ranom pojavom RD negativnije doživljavali. Iako se nije radilo o statistički značajnim razlikama, postojao je trend koji sugerira da su sudionici iz skupine s ranom pojavom RD negativnije doživljavali vlastite unutarnje spolne organe te su bili skloniji želji za genitalnom operacijom.
Sažetak (engleski)
Research shows that in the last few decades there has been a decrease in the age of seeking professional help for gender dysphoria and a significant increase in seeking hormonal treatment for masculinization among adolescents. While the younger age of seeking help can be explained by the increasing availability of information and professional help for GD, the cause of the reversal in the sex ratio remains unclear. As a possible explanation, Littman (2018) introduces the term rapid-onset gender dysphoria (ROGD) as a developmental path towards gender dysphoria through the influence of peers and Internet content in adolescent girls who are psychologically more vulnerable due to the existence of psychopathology or neurodevelopmental diseases. The aim of this research is to compare groups of young transgender men with early-onset and late-onset GD and to verify the assumptions of the ROGD hypothesis about the significant peer influence and more signs of comorbid psychopathology. The sample consisted of 41 young transgender men (25 early-onset GD, 10 late-onset GD, and 6 who didn’t remember their age of onset of GD). The measures used were feelings related to menstruation, results on the YP-CORE and PAI-A questionnaire, and questions about different experiences and manifestations of gender dysphoria growing up. The results indicate that there is no difference in the manifestation of GD between groups, and the ROGD hypothesis was not confirmed in the Croatian sample. The only difference was observed in the occurrence of menstruation, which was perceived more negatively by participants with early-onset GD. Although these were not statistically significant differences, there was a trend suggesting that participants from the early-onset GD group had a more negative perception of their own internal genitalia and were more inclined to desire genital surgery.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:539448
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-09-26 12:16:55