Naslov Zemljopisne, ekonomske i društvene okolnosti grčkog interesa za istočnu obalu Jadrana
Naslov (engleski) Geographical, social and economic circumstances of the Greek interest in the eastern Adriatic coast
Autor Filip Budić
Mentor Marina Milićević-Bradač (mentor)
Član povjerenstva Jelena Marohnić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Vedran Barbarić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Pavlović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Zagreb
Datum i država obrane 2022-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Arheologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 902/904 - Arheologija
Sažetak U izmaku predarhajskog doba Grci su započeli naseljavati obale Sredozemlja i Crnoga mora. Bio je to ekonomsko-politički proces koji podrazumijeva istraživanje novih područja i odabir teritorija koji je djelovao perspektivnim za utemeljenje naseobina. Od 8. do 6. st. pr. Kr. kad su nicala nova naselja na obalama Italije, Sicilije, Crnog mora, sjeverne Afrike i drugdje, interes za naseljavanje na Jadranu imao je znatno slabiji odjek. Ova disertacija ima cilj proučiti i analizirati zemljopisne, društvene i ekonomske okolnosti koje se mogu istaknuti kao glavni argumenti manjka grčke motivacije za naseljavanje istočne obale Jadrana do 4. st. pr. Kr. Rad se sastoji od šest cjelina. Nakon uvoda slijedi pregled i reevaluacija hipoteza o grčkoj prisutnosti na Jadranu do prijelaza 5. na 4. st. pr. Kr. U idućoj su cjelini razmotrena opća znanja o grčkoj prospekciji i naseljavanju tijekom arhajskog perioda. Na to se nadovezuju tri cjeline u kojima smo zasebno analizirali istočnojadranska zemljopisna obilježja, ekonomske potencijale i društvene okolnosti. Koristeći se suvremenim teorijskim modelima poput umreženosti uskoga mora, ekonomskog odnosa središta i periferije, koncepta opskrbnih zona, teorije komparativne prednosti te kompromisne sredine, nastojali smo istaknuti snažan međuodnos zemljopisnih, ekonomskih i društvenih čimbenika na razvoj komunikacijske dinamike između Grka i istočnojadranskih urođenika. Štoviše, analiza je ukazala na važnu ulogu zemljopisnih obilježja i njihovih reperkusija na urođeničku ekonomiju i društvo. Opća je argumentacija dodatno osnažena usporedbom sa sličnim ili podudarnim primjerima koji su proizašli iz suvremenog proučavanja grčkog naseljavanja u arhajskom periodu. Rezultat istraživanja je nov objasnidbeni okvir društveno-ekonomskih zbivanja na istočnom Jadranu tijekom prve polovice prvog tisućljeća pr. Kr. Njihova se srž upečatljivo odražava u relativno dugom odsustvu grčkog interesa za intenzivnu trgovačku eksploataciju i trajno naseljavanje.
Sažetak (engleski) At the end of the Pre-archaic era, the Greeks began to settle on the shores of the Mediterranean and the Black Sea. It was an economic-political process that involved exploring new areas and selecting territories that seemed promising for the establishment of a settlement. From the 8th to the 6th century BC, i.e. at the same time when new settlements sprang up on the coasts of Italy, Sicily, the Black Sea, North Africa, and elsewhere, interest in settling on the Adriatic was much feebler. This dissertation aims to study and analyze geographical, social, and economic circumstances that can be highlighted as the main arguments for the lack of Greek motivation to colonise the Eastern Adriatic until the 4th century BC. The thesis consists of six major parts. The introduction is followed by a review and re-evaluation of hypotheses about the Greek presence in the Adriatic until the turn of the 5th and 4th centuries BC. The following section focuses on general knowledge of Greek prospection and colonisation during the Archaic period. That unit is followed by three sections in which the Eastern Adriatic geographical features, economic potentials, and social circumstances are separately analyzed. By employing contemporary theoretical models such as the concept of the narrow sea networking, economic relations of the center and periphery, the concept of supply zones, comparative advantage theory, and the middle ground, we sought to highlight the strong interdependence of geographical, economic, and social factors on the development of communication dynamics between Greeks and indigenous people of the Eastern Adriatic. Moreover, the analysis pointed to the important role of geographical features and their repercussions on the native economy and society. The general argument is further strengthened by comparison with similar or concurring examples that have emerged from the contemporary study of the Greek settling process in the Archaic period. The result of the research is a fresh explanatory framework of socio-economic affairs in the Eastern Adriatic during the first half of the first millennium BC whose essence is strikingly reflected in the relatively long absence of Greek interest in intensive commercial exploitation and establishment of permanent emporia or settlements.
Ključne riječi
istočni Jadran
Grci
urođenici
zemljopis
ekonomija
društvo
arhajski period
Ključne riječi (engleski)
the Eastern Adriatic
the Greeks
the natives
geography
economy
society
archaic period
Jezik hrvatski
DOI https://doi.org/10.17234/diss.2022.233844
URN:NBN urn:nbn:hr:131:962070
Studijski program Naziv: Arheologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti iz humanističkog područja, polje arheologija (Dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Opseg 663 str.
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-10-04 09:21:54