Hrvatski je jezik u austrijskome obrazovnom sustavu prisutan na nekoliko načina. Jedan je od načina učenja hrvatskoga jezika pohađanje izborne nastave iz hrvatskoga kao stranoga jezika u višoj srednjoj školi, gdje učenici mogu pohađati izbornu nastavu iz hrvatskoga kao drugoga ili trećega stranog jezika. Učenici se često odlučuju pohađati nastavu hrvatskoga jezika jer su gradišćanski Hrvati ili potomci hrvatskih iseljenika. Drugi je od načina učenja hrvatskoga jezika pohađanje dvojezične nastave, gdje hrvatski i njemački jezik imaju ravnopravan položaj te se oba smatraju materinskim jezicima. Budući da je hrvatski jezik nastavni predmet u višoj srednjoj školi (15–19 godina), učenici koji ga upisuju imaju različita predznanja pa postoji i više načina procjenjivanja toga znanja, ovisno o stupnju učenja te vrsti škole. Tema je ovoga rada prikaz procjenjivanja znanja na maturi iz predmeta Hrvatski jezik. Budući da su polaznici nastave hrvatskoga jezika u Austriji heterogeni, proces je poučavanja i procjenjivanja složen. Kako bi procjenjivanje znanja hrvatskoga jezika na maturi bilo što jasnije, u uvodnom je dijelu rada prikazan austrijski obrazovni sustav te je opisan položaj hrvatskoga jezika u njemu. U središnjemu su dijelu rada, pomoću provedenih ispita u pokrajini Gradišće, prikazani načini procjenjivanja znanja iz Hrvatskoga jezika na maturi. Predočeno je kako izgleda pojedini tip maturalnoga ispita iz Hrvatskoga kao stranoga jezika u gimnaziji i u stručnim školama: višoj stručnoj školi te zanatskoj školi. U nastavku su prikazani i primjeri usmenih i pismenih maturalnih ispita iz hrvatskoga kao materinskoga jezika za učenike dvojezičnoga sustava obrazovanja. U završnom je dijelu rada ukratko uspoređen austrijski način procjenjivanja znanja s procjenjivanjem znanja hrvatskoga kao stranoga jezika u Republici Hrvatskoj.