prikaz prve stranice dokumenta Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj
Pristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
diplomski rad
Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. urn:nbn:hr:131:432434
Kurka, Karlo
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za sociologiju
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Kurka, K. (2023). Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:432434

Kurka, Karlo. "Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:432434

Kurka, Karlo. "Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:432434

Kurka, K. (2023). 'Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 22.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:432434

Kurka K. Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2023 [pristupljeno 22.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:432434

K. Kurka, "Komparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:432434

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:432434
Podaci o radu
NaslovKomparativna analiza zdravstvenog sustava i zdravlja stanovništva u Hrvatskoj i Norveškoj
Naslov (engleski)Comparative Analysis of Croatian and Norwegian Population Health and Healthcare Systems
AutorKarlo Kurka
MentorAleksandar Štulhofer (mentor)
MentorZdravko Petanjek (komentor)
Član povjerenstvaBranka Galić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAleksandar Štulhofer (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZdravko Petanjek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za sociologiju)
Zagreb
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju)
Zagreb
Datum i država obrane2023-02-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Sociologija
Posebne sociologije
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Etnologija i antropologija
Antropologija
Sažetak
Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravstveni sustav koji dobro funkcionira kao onaj koji radi u harmoniji, izgrađen na obrazovanim i motiviranim zdravstvenim radnicima, dobro održavanoj infrastrukturi i pouzdanoj opskrbi lijekovima i tehnologijama, potpomognut odgovarajućim financiranjem, snažnim zdravstvenim planovima i politikama utemeljenim na dokazima. Sustavi zdravstvene skrbi razlikuju se od nacije do nacije ovisno o razini ekonomskog razvoja i postojećem političkom sustavu. Zdravstvena zaštita je prioritet i izvor zabrinutosti u cijelom svijetu. Svaka zemlja, bez obzira na privatni, javni ili mješoviti sustav zdravstvene skrbi, suočava se s izazovima u pogledu kvalitete, isporuke i cijene usluga. Cilj ovog rada je promotriti pokazatelje zdravstvenog sustava Hrvatske i Norveške. Promatrani su očekivani životni vijek, glavni uzroci smrtnosti, učestalost i smrtnost od raka, mentalno zdravlje, kronične bolesti, prehrana i tjelesna težina, pušenje, uporaba alkohola i tjelesna aktivnost. Norveška ima bolje pokazatelje u gotovo svim kategorijama u odnosu na Hrvatsku, osim u učestalosti mentalnih oboljenja. Razlozi leže u većem financiranju zdravstvenog sustava i ulaganjima u zdravstvenu infrastrukturu i ljudske resurse, a također je neosporan i utjecaj pozitivnih zdravstvenih navika norveškog stanovništva kada su u pitanju čimbenici rizika koji posljedično mogu imati negativne utjecaje na zdravlje. Hrvatska od Norveške može naučiti i preuzeti brojne lekcije o organizaciji učinkovitijeg zdravstvenog sustava.
Sažetak (engleski)
The World Health Organization defines a well-functioning health system as one working in harmony, built on having trained and motivated health workers, a well-maintained infrastructure, and a reliable supply of medicines and technologies, backed by adequate funding, strong health plans and evidence-based policies. Healthcare systems vary from nation to nation depending on the level of economic development and the existing political system. Healthcare is a priority and a source of concern throughout the world. Every country, regardless of whether it has a private, public or mixed healthcare system, faces challenges in terms of quality, delivery and cost of services. The aim of this thesis is to examine the indicators of the healthcare system in Croatia and Norway. Life expectancy, main causes of mortality, incidence and mortality from cancer, mental health, chronic diseases, nutrition and body weight, smoking, alcohol consumption and physical activity were observed. Norway has better indicators in almost all categories compared to Croatia, except for the incidence of mental illnesses. The reasons lie in greater financing of the healthcare system and investments in health infrastructure and human resources, as well as the influence of the positive health habits of the Norwegian population when it comes to risk factors that can consequently have a negative impact on health. Croatia can learn and take many lessons from Norway about the organization of a more efficient healthcare system.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:432434
Studijski programNaziv: Sociologija; smjerovi: znanstveni (jednopredmetni i dvopredmetni), nastavnički (dvopredmetni)
Smjer: znanstveni (jednopredmetni i dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
Studijski programNaziv: Antropologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra antropologije (mag. antroph.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup svim korisnicima iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-02-19 14:04:53