Naslov FENOMENI PIRATSTVA I GUSARSTVA NA JADRANSKOM MORU U 16. I 17. STOLJEĆU: PRIMJER SENJSKIH USKOKA I ULCINJSKIH GUSARA
Naslov (engleski) PHENOMENA OF PIRACY AND CORSAIRING IN THE ADRIATIC SEA IN THE 16TH AND 17TH CENTURIES: EXAMPLE OF THE USKOKS OF SENJ AND THE PIRATES OF ULCINJ
Autor Luka Biškup
Mentor Marko Šarić (mentor)
Član povjerenstva Vjeran Kursar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marko Šarić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Hrvoje Petrić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet (Odsjek za povijest) Zagreb
Datum i država obrane 2023-02-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest
Sažetak Tema i fokus istraživanja ovoga rada je nalaženje temeljnih motiva i fenomena koji povezuju različite piratske i gusarske skupine. Cilj rada je prikazati sličnosti između različitih piratskih skupina s različitih područja geo-političkih okolnosti, a skupine kroz koje će se ti fenomeni testirati su Senjski uskoci i ulcinjski gusari 16. i 17. stoljeća. Problematika definiranja glavnih motiva gusarstva i piratstva usko je vezana uz definiranje samih pojmova piratstvo i gusarstvo. Pregledom historiografije piratstva i gusarstva želi se stvoriti temelj istraživanja o datoj temi, a kroz datu literaturu steći dobra teorijska podloga koja počiva na definiranju gusarstva i piratstva i kako se definicija istih mijenjala. Fenomeni gusarstva i piratstva podijeljeni su u nekoliko skupina: ekohistorijska perspektiva koja prokazuje važnost geografskih okolnosti nužnih za preživljavanje pirata, ali i kao razlog zbog kojeg se potencijalno postaje pirat. Za određivanje motiva pirata također je bitna i socio-ekonomska perspektiva piratskih društva, kao i imagologija piratstva. Gusarstvo i piratstvo uzima ima više lica, a ovisno iz čijih očiju gledamo ili čitamo o piratima, stavovi o njima drastično se razlikuju od skupine do skupine. Tako su pirati za neke heroji, za druge pljačkaši, za treće nestalni vojnici. Nakon definiranja okvira gusarstva i piratstva i njihovih fenomena, prolazimo pojedinačno svaki na primjeru Senjskih uskoka. Grad Senj je prikazan u kontekstu piratskog gnijezda kroz koje uskoci operiraju i okoline u kojoj žive, dok je istovremeno dana perspektiva „odozgo“, odnosno kako na uskoke gledaju veliki imperiji na čijoj razmeđi uskoci operiraju. Percepcija uskoka u narodu se bitno razlikuje od načina na koji na njih gleda Mletačka Republika: o uskocima se pjevaju pjesme o junaštvu. Uskoci s druge strane imaju svoj set pravila i običajno pravo koje slijede u sklopu pograničnog ratovanja. Ulcinj je u ovom radu gledan ponajprije u razdoblju kada Mletačka Republika gubi vlast nad njim i on prelazi u ruke Osmanskog carstva. Ulcinjski gusari, koji će do svog punog zamaha doći tek u trećoj fazi ranonovovjekovnog pirastva, primjer su (polu)globalnog gusarstva i duge tradicije mediteranskoga gusarstva, dok su Senjski uskoci primjer lokalnoga gusarstva na Jadranu.
Sažetak (engleski) The main theme and focus of research for this paper is finding the core motives and phenomena that bind different pirate and corsair groups together. The goal of this paper is to show the similar elements between different pirate groups with different geopolitical backgrounds, and the groups upon which this phenomena will be tested are the Uskoks of Senj and the Ulcinj corsairs operating in the 16th and 17th Century. The issue of defining the main motives of piracy and corsairing (or privateering) is closely related to the defining of the terms piracy and corsairing. By reviewing the historiography of piracy and corsairing, the aim is to create a solid foundation for research on the given topic, and to acquire a good theoretical basis that presides on the definition of piracy and how it changed through the given literature. The phenomena of piracy are divided into several groups: an environmental historical perspective that the demonstrates the importance of geographical circumstances necessary for the survival of pirates (but also as a reason of potentially becoming one). The socio-economic perspective of pirate societies, as well as the imagology of piracy, are also important in determining the motives of pirates. Piracy takes many faces: depending on the lens through which we look at or read about pirates, attitudes and opinions about them differ drastically from group to group. Pirates are heroes for some, robbers for some, provisional soldiers for others. After defining the framework of piracy and their phenomena, w ego through each of the aforementioned phenomena on the example of the Uskoks of Senj. The city of Senj is shown in the context of a pirate nest through which the Uskoks operated and the environment in which they lived, while at the same time a perspective is given „from above“, i.e. how the Uskoks were viewed by the neighbouring empires on whose borders the Uskoks operated. The perception of Uskoks among common folk is significantly different from the way they are viewed by the Republic of Venice: the common folk often sung heroic songs about Uskoks. Uskoks themselves, on the other hand, had their own set of rules and customary law that they followed as part of the border warfare. In this paper, Ulcinj is looked at primarily in the period when the Republic of Venice lost its power over it and it passed into the hands of the Ottoman Empire. The corsairs of Ulcinj, who would reach their full momentum only in the third phase of early modern piracy, are an example of a (semi)global type of piracy with a long Mediterranean tradition, while the Uskoks of Senj are an example of a local type of piracy limited to the Adriatic Sea.
Ključne riječi
piratstvo
gusarstvo
fenomeni
imagologija
vojna povijest
uskoci
Senj
Ulcinj
imperijalne sile
običajno pravo
lokalno gusarstvo
globalno gusarstvo
ekonomija pljačke
ekohistorija
Ključne riječi (engleski)
piracy
corsairing
phenomena
imagology
military history
Uskoks
Senj
Ulcinj
imperial forces
common law
local piracy
global piracy
economy of plunder
environmental history
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:131:244052
Studijski program Naziv: Povijest; smjerovi: Istraživački, Nastavnički Smjer: Istraživački Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-02-25 06:11:09